
To su pitanja koja su se našla u kontrolnoj listi Inspektorata kao javno dostupna procedura prema kojoj će postupati tokom provera. Poslodavci mogu da vide šta će biti pitani i da se u skladu s tim pripreme.
Zašto im se daje da vide šta će biti proveravano – prve su reakcije ljudi kojima je institut javnog objavljivanja kontrolne liste neshvatljiv i neprihvatljiv. Suština postupka jeste da se otkloni nepravilnost, da radnik bude zaposlen odnosno da se poštuju njegova prava, a ne da poslodavac bude kažnjen. Dok to ne posložimo u glavama, imaćemo i dalje problem sa funkcionisanjem države.
Šta je to što proveravaju inspektori? Pitanja su grupisana u 12 kategorija. Na prvi pogled ništa epohalno. Jedno od prvih pitanja jeste da li ima radno angažovanih lica van radnog odnosa i po kom osnovu. Sledi i upit iz doba papirne birokratije – da li poslodavac ugovore o radnom angažovanju zaposlenih drži u prostoru gde zaposleni rade. Jednog dana, kad konačno zaživi elektronska komunikacija državnih organa to će biti nepotrebno jer će inspektori moći da provere faktičko stanje jednim klikom. Mogli bi to i sada, ali veća prepreka jeste regulativa koja i dalje dozvoljava izgovor poput „evo baš smo otišli da ga prijavimo“.
Treća grupa pitanja odnosi se na postojanje sindikata u firmi, da li ima uslove za rad i da li poslodavac i sindikat(i) sarađuju. Poseban izazov za pojedine investitore, zar ne?
Da li su uređena prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih i na osnovu kojeg dokumenta, da li ugovori o radu sadrže sve obavezne elemente i da li je ugovoren probni rad u skladu sa zakonom – deo su četvrte grupe pitanja.
Potom dolazi provera radnog vremena, da li je utvrđen raspored, postoji li noćni i smenski rad, a najvažnije da li se radi prekovremeno i da li je taj rad u skladu sa zakonom. Uz to, pitanjima je pokriveno i korišćenje pauza i godišnjih odmora, korišćenje plaćenog i neplaćenog odsustva, kao i mirovanje radnog odnosa.
Sedmi deo kontrole spada u posebnu zaštitu zaposlenih – omladine, trudnica, porodilja i osoba sa invaliditetom, ali nažalost veoma šturo (tek četiri pitanja).
Osmi korak u postupku kontrole jesu zarade, naknade i druga primanja. Inspektori će poslodavca morati da pitaju da li je zaposlenima isplaćena poslednja dospela zarada i da li im se dostavljaju obračuni (koliki je problem prvo pitanje je opšte poznata stvar, ali ni drugi nije zanemarljiv). S tim u vezi, treće pitanje u ovoj grupi jeste da li se zaposlenima dostavljaju obračuni zarada ukoliko se ne isplaćuje u utvrđenim rokovima. Time se zaokružuje obezbeđivanje zaštite radnika odnosno mogućnosti da efikasno tuže poslodavca koji ih uskraćuje za zarađeni novac.
Sledi i pitanje da li se zaposlenima isplaćuje zarada u visini ugovorene. Da li se isplaćuju troškovi prevoza, topli obrok i regres, da li se vodi evidencija zarada i da li se isplaćuju i druga primanja – jesu pitanja koja zaključuju ovaj deo provere.
S obzirom na to da su mogući samo odgovori DA ili NE jasno je da je prostor za razna objašnjenja, „majke mi“ dokaze i „evo, baš sam na tome radio“ uveravanja, sveden na minimum. Cela kontrolna lista najvećim delom daje mogućnost isključivo DA i NE odgovora što će inspektorima u dobroj meri olakšati proveru, a poslodavcima otežati pravdanje zatečene situacije.
Inspektori će proveriti i da li je bilo otpuštanja viška zaposlenih. Posebno pitanje odnosi se na obezbeđivanje programa rešavanja viška i da li je utvrđivanje prekobrojnih urađeno u skladu sa zakonom odnosno da li su dobili pripadajuću otpremninu.
Važne informacije koje se prikupljaju jesu situacije sa premeštanjem zaposlenih sa jednog na drugi posao ili iz jedne kompanije u drugu (još jedna poznata problematična situacija, zar ne?). Proverava se i da li su menjane odredbe ugovora o radu kroz anekse i da li je poštovan zakon u tom slučaju.
Na kraju, poslednja grupa pitanja tiče se prestanka radnog odnosa – da li je bilo prestanka radnog odnosa u proteklih godinu dana, po kom osnovu (sporazumno, na zahtev radnika, zbog otkaza poslodavca, lošeg rada, povrede obaveza ili discipline, odbijanja aneksa ugovora o radu). Inspektori će utvrditi da li je postupak prestanka radnog odnosa urađen u skladu sa zakonom i to je pitanje koje nosi najviše bodova u proveri (ako je urađeno po propisima poslodavac će dobiti dodatnih pet poena). Provera se završava pitanjima da li su radniku isplaćena dospela potraživanja i da li je vraćena radna knjižica (za šta se takođe dobijaju dodatni bodovi).
Pored pitanja o otkazu u skladu sa zakonom, vraćanju radne knjižice i isplati potraživanja, dodatne bodove nose i pitanja o držanju ugovora o radu na radnom mestu, zaključivanja aneksa ugovora, da li je višak zaposlenih utvrđen u skladu sa zakonom i da li su dobili otpremnine, pitanja iz domena kontrole zarada (isplata poslednje dospele i davanje isplatnih listića), saradnja sa sindikatima, kao i posebna zaštita zaposlenih.
Maksimalni učinak savesnog poslodavca može da bude 93 poena. Prema ostvarenom rezultatu biće razvrstan u jednu od pet kategorija rizika – neznatan, nizak, srednji, visok ili kritičan. To će odrediti dalji odnos inspekcijskih organa, najbolje vidljiv u učestalosti poseta problematičnom privrednom subjektu odnosno izostanku opterećivanja onih koji poštuju propise.
Dodatni set od 29 pitanja imaće građevinske firme jer za njih postoji i zasebna lista na osnovu koje će inspektori proveravati uslove za rad na gradilištima, obučenost, kvalitet opreme, skela i merdevina i dr.
Možda ove kontrolne liste nisu savršene, ali predstavljaju dobar pomak jer sada svi znamo (radnici, poslodavci, sindikati i zainteresovana javnost) šta je inspektor dužan da proveri. Podaci će se, nadamo se, jednog dana slivati u bazu podataka kojoj će pristup imati i druge inspekcije i imati bolji uvid koga idu da kontrolišu.
U meri u kojoj podaci iz kontrole budu javno dostupni imaćemo priliku da vidimo koliko savesno rade i država i privreda jer je to dobar put da rešimo ono što sama kontrolna lista ne može – ranjivost na korupciju.
A ukoliko zazmure na neka pitanja? Jer se zna kako rade… A i premier je sprema da zmuri, a inace, zakidaju radnike na god.odmoru, Teraju na prekovremeni rad, a ne smeju sirotinja robovska ni da se bune, ni da se organizuju! Na pomen sindikata ide otkaz.
Dugogodišnje konstatovanje od strane birokratije,da se ne bi problem rešavao,sistemska demagogija i pokvarenost,pa ko izdrži…
Plašim se za svoj posao, isuviše sam star da nađem drugi, zato sam kukavica pa se ne potpisujem i ne prijavljujem svog gazdu inspekciji. Sramim se, ali je tako.
ože li Inspekcija da ima upitnik(e) i za zaposlene? Ili makar intervju, anoniman, po slučajno odabranom uzorku? Da se objave malverzacije i kazni tek nekoliko takvih ““gazdi““, svi ostali bi se trgli. Bar malkice, pa ne bi radili i na državni praznik i subotama bez ikakve naknade.
Pozdrav dali mogu prijaviti neki problemi sto nam pravi firma SABA BELCA kemenolom u selo bujic opstina presevo
Dobsr dan. Radila sam u TSV brave ,i pre mog otkaza iz zdravstvenih razloga,naravno ocekivala uplatu na tekuci mesec za mesec maj. Kontaktirala sam od mensdzers racunovodstva do tehnickog direktora jer mi u junu nije legla nikakva uplata. Zvsla inspektorikat 27.juna i rekli da dacekam jos 3 dana. Ispostovala sam i to. Obecali du tj. Tehnicki da ce to srediti sli evo 12 jula je leglo svima meni nista opet. Koja su mojs pravs? Usput trszila sam listi gfe je otisla moja plata
Ni to nisam dobila. Hvsla unspred