Bez razlike 1

Serijal Mie Bjelogrlić skrenuo mi je pažnju na odavno zaboravljenu pesmu. Nažalost, nekako se poklopilo sa smrću osnivača grupe pa je i to obojilo moju recepciju.

O čemu se radi? Ukratko, autor zvoca junaku pesme i podsmeva mu se što je tokom svog veka radio i nije se prepuštavo slastima koje tvorac stihova visoko vrednuje. Onda se junak navodno dozvao pameti, ali… gotovo. Priroda ide svojim putem i vodi sve što može sa sobom.

Prvo sam se zakačila za refren: LJubite bez razlike supruge i svastike, udovice, razvedene, mlade cure, zrele žene… Vrlo je pevljiv, podsetio me je na detinjstvo i nije mi izlazio iz glave celo popodne. Ne samo zbog muzike.

Tekst je na pragu komičnog i opterećen je banalnom rimom. Međutim, ti stihovi koji se usiljeno rimuju i ogoljuju nedostatak kreativnosti daju zanimljiv uvid u naš koncept života, odnosa, stremljenja, navika itd. Riznica tema! Ko bi rekao…

Prvi sloj mi se uklopio u stereotip pohlepnog nezrelog mačo muškarca. Hoću sve! vikalo je iz pesme. Upravo kako kaže naslov. Citirani se stihovi mogu videti u uobičajenom ključu: žene su depersonalizovani objekti s kojima je odnos baziran na bliskosti izlišan, možda nepoželjan, možda opterećujući.

S druge strane, isto kolo stihova govori o tome da su žene neodoljive u svim životnim fazama i ulogama, poželjne, čak dragocene upravo u toj ženskosti (da ne kažem ženstvenosti, jer neke, verovatno, prema mejnstrim kriterijumima nisu dovoljno ženstvene).

Dakle, prvi sloj me je zbunio, nisam uspela da se odredim, da li da se pobunim protiv mizoginog koncepta ili da se obradujem filoginoj poruci staroj par decenija.

Onda je posle nabrajanja pojedinačnih jedinica iz cele serije žena došlo do potresnog upozorenja: … dok vam je još vreme! Stigle su nove poruke. Naime, za razliku od uvreženog mišljenja da godine muškarcima nisu kriterijum za izlazak iz arene, obelodanjuje se: muškarci imaju rok trajanja.

Na kraju, pošto je već ostario, namučio se radom i, odbijajući da lepotu života nađe u ženama, propustio životne radosti, junak pesme pokušao je mladost da povrati korišćenjem Gerovitala. Bilo mi je simpatično kako je pesma ispala negativna reklama jer pokazuje neefikasnost proizvoda pomenutog brenda. Bez obzira na Gerovital koji obećava podmlađivanje, organizam junaka išao je putem biološkog propadanja.

Sve u svemu, pesmu sam doživela kao trapavo napisanu dobronamernu opomenu. Kad se otklone svi navedeni slojevi, ostaje gola istina: ni autoru, ni tragičnom junaku čija je životna situacija otpevana banalnom rimom ne pomaže ni to što su radili, ni to što su ljubili, ni to što su se na kraju opametili.

Apropo, vidim da je gospodin Karić izumeo administrativnu vremensku mašinu. Videćemo šta će biti s tim.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari