Tri predloga iz "Privrednika" 1Foto: Pixabay/Mhouge

To je i ovog puta pokazala naša vlast prema preduzetnicima i biznismenima okupljenim u Srpskom poslovnom klubu „Privrednik“.

Tradicionalno, 15. po redu okupljanje poslovnih ljudi prošlo je bez prisustva relevantnih predstavnika vlasti. Nije u pitanju samo nevaspitanje, dublji su koreni tog nipodaštavanja. Prisustvo ministra Gorana Trivana moje kolege i ja doživeli smo kao poruku o potrebi većih ulaganja narednih godina u zaštitu čovekove okoline. I s time smo saglasni.

Ali, i predsednik „Privrednika“, kolega Zoran Drakulić imao je u naše ime nekoliko poruka koje, nažalost, ni javnost ni naši političari nisu mogli da čuju. Javnost – jer nijedan medij nije izvestio o našem letnjem prijemu, a političari – jer ih nije interesovalo naše mišljenje. Tako to traje 15 godina. Kolega Drakulić je odmah na početku pozdravnog govora rezignirano primetio da mi deceniju i po pričamo „u vetar“, takoreći uzalud, a da vlast uporno ignoriše sve naše predloge i sugestije.

I ne bi bilo mnogo strašno što nas vlast nije poslušala u tih 15 godina a da je Srbiji i njenim građanima zaista bilo bolje. Ali, nije. Ne kažem da su svi naši predlozi u tom periodu bili idealni. Činjenica je, međutim, da je vlast slušala samo sebe, a državi i građanima bilo je sve gore. Hoću da kažem da nema niti će biti prosperiteta Srbije sve dok se vlast ignoriše ideje koje stižu iz poslovnih krugova, pa i iz „Privrednika“.

Mi smo, kad za to postoji razlog, spremni da pohvalimo pojedine poteze koji doprinose stabilnosti poslovanja. Zato je kolega Drakulić istakao da je fiskalna konsolidacija izvanredan doprinos poslovnoj klimi u Srbiji. Ali je odmah naglasio naše neslaganje s politikom kamatnih stopa koju vodi NBS.

Mi mislimo da su strane investicije potrebne Srbiji, ali se nikako ne slažemo da 90 odsto državne podrške (subvencija) za investiranje ide strancima. Da se razumemo, nama poslovnim ljudima okupljenim u „Privredniku“ kad investiramo nisu potrebne državne subvencije. Ali, verujemo da država, ako već odvaja budžetski novac za subvencije, treba da pomogne investicione napore domaćih malih i srednjih preduzetnika i posebno osnivače startapa. Srbija nikad neće imati dovoljan privredni rast ukoliko se ne omasovi sektor malih i srednjih preduzeća.

Inače je privredni rast Srbije nedopustivo beskrvan. I tu činjenicu ne može da sakrije nikakva propaganda. Standard građana sporo se popravlja, to svako vidi. Ma šta ko mislio o nama, cilj nas preduzetnika su zadovoljni naši radnici ali i svi građani. Naročito mladi ljudi. Uplašio me je vic: „Srećna je država koja ima ovakvu mladost, u Nemačkoj.“

Dijaspora nam je velika, ne samo po broju nego i po količini akumulacije. Kolega Drakulić je u pozdravnom govoru spomenuo sumu od 3,5 milijardi evra. Srbija bi deo tog novca mogla da privuče, ali ne petparačkom nacionalističkom demagogijom nego stimulativnim idejama i kreativnim olakšicama.

Treći predlog koji je ove godine potekao iz „Privrednika“ je oživljavanje tržišta kapitala. Nije to jedino tržište koje je totalno zapušteno i gotovo odumrlo, ali je šteta što ono ne funkcioniše zaista velika. Nije problem što se Srbija zadužuje na svetkom finansijskom tržištu.

Naprotiv, to je dobra praksa jer je cena kapitala niska. Velika je, međutim, nevolja što domaće tržište kapitala ne radi. Dva nedavno objavljena podatka su uznemirujuća: u bankama „trune“ 10 milijardi evra, a 1,8 milijardi potrošeno je na kupovinu stanova. Saglasan sam s javnim pitanjem kolege Drakulića: zar nije bolje tim novcem osnovati firmu i stvarati dodatu vrednost? Preduslov za pozitivan odgovor je razvijeno tržište kapitala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari