Svake druge nedelje nestrpljivo iščekujem nedeljni dodatak madridskog Paisa, čuveni „Semanal“, besomučno provlačim karticu za 0,99 evra koliko primerak uglednog dnevnog lista košta ne bih li odmah, jer ne mogu da čekam, pročitao kolumnu Palos de ciego koju potpisuje književnik Havijer Serkas.

On piše, kritički, beskompromisno i duhovito, upire prostom u društvo u kome živi i tera čitaoce da razmišljaju. Njegova kolumna uvek otvara časopis, a kolumna slavnog Havijera Marijasa zatvara broj. Serkas kao kolumnista ne iznosi samo svoj stav o nečemu, već čitaocima pruža i obilje informacija koje nismo znali. Svi njegovi tekstovi nalaze se i na adresi http://elpaissemanal.elpais.com/temas/palos-de-ciego/. Doduše, Serkasovi tekstovi se na internetu pojave nešto kasnije nego u štampanom izdanju, ali ne gube na aktuelnosti, štaviše.

Onda u izlogu jedne knjižare ugledah knjigu „Salaminski vojnici“ čiji je autor naravno Havijer Serkas. Ovaj ozbiljni i odlični autor do sada nije prevođen na srpski. „Salaminske vojnike“ je sa španskog jezika prevela Biljana Isailović, a objavio ih je Arhipelag. Mom oduševljenju nije bilo kraja, budući da će naši čitaoci moći da otkriju novog sjajnog pisca. Malo mi je dosadilo da ga prijateljima i poznanicima stalno spominjem kao jednog od omiljenih književnika, a da za njega gotovo niko ovde nije čuo. Ovo je slojevit i dubok roman. Evo kako ga je predstavio sam izdavač, što ću bez zadrške preneti jer je sve što je napisano apsolutno tačno: „Roman Salaminski vojnici, ispod naslaga ideologije i politike, mita i propagande, otkriva ljudsku stranu istorije i pokazuje kako u ratu na različitim stranama ne postoje ideološki protivnici već konkretni ljudi sposobni ili nesposobni za istinske ljudske postupke. Pisac Rafael Sančez Masas, na čijim je tekstovima nastala fašistička falanga u Španiji, biva pred kraj Španskog građanskog rata uhvaćen od strane republikanaca. Masas uspeva da pobegne sa masovnog streljanja u šumu, gde ga ubrzo pronalazi mladi vojnik-republikanac, koji odlučuje da ga ne ubije i ne prijavi, već ga pušta da pobegne. Taj događaj postaje jedan od mitova Španskog građanskog rata. Pripovedač decenijama kasnije pokušava da utvrdi šta se stvarno dogodilo. Posle dugotrajne potrage uspeva da pronađe tog vojnika u unutrašnjosti Francuske, i tu počinje ova neodoljiva priča o ratu i nadi, o sećanju i čovečnosti, o hrabrosti i ljudskosti.“

„Vojnike“ sam čitao pre nekoliko godina u originalu. Uživao sam u njemu onda, ali i sada čitajući ih u prevodu. Biljana Isailović je majstor u dobrom, kvalitetnom i kreativnom prevođenju. Uspela je da uđe u autorski kod kojim je knjiga napisana i da to prenese na srpski. Jedan je od onih prevodilaca za čije prevode čim vidite ime prevodioca znate da su odlični. Za prevođenje Serkasa treba imati i ludosti i hrabrosti. On je jedan od onih pisaca koji čitaocu ume da „podvali“. Na prvi pogled reč je o tekstu koji je lagan za čitanje, a onda vas lepo „sačeka“ da ne znate gde ste se našli jer čitate ozbiljnu književnost koja propituje, preispituje, progovara, ukazuje. Molio bih izdavača da nastavi sa objavljivanjem dela gospodina Havijera Serkasa na srpski, jer će čitaoci dobiti mnogo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari