Balkanski crveni tepih: Od šatora do palata - razvojni put i simbolika ćilima 1Foto: Ljubiša Pejčić /Dejan Cvetović

Počelo je skromno, a završilo kao crveni tepih. Od malih ćilima za bogosluženje i molitvu pod šatorima ili pod zvezdanim nebom iznad pustinje, ove rukotvorine su prerasle u raskošne ćilime za palate i džamije…

Postoji li tradicionalno slovensko domaćinstvo bez ćilima?

Ovaj poznati tekstilni proizvod, čije je ime perzijskog, odnosno turskog porekla, danas se često vezuje za Bosnu, iako je rasprostranjen po Balkanu i šire – a sa renesansom slovenske i istočnjačke kulture na društvenim mrežama,nije ni čudo što tepih postaje sve popularniji kućni ukras, čak i suvenir sa putovanja.

Bez obzira da li ih već imate u svom domaćinstvu ili ćete ga tek ukrasiti ovim tradicionalnim tepihom, evo nekoliko zanimljivosti koje će vam pomoći da ga malo bolje upoznate.

Zahvaljujući sedentarnim narodima

Da biste napravili ovu prostirku za sedenje, morate da čučnete ili kleknete na nju. Kroz ovu tehniku se provlače niti u raznim bojama koje potom formiraju različite šare, od geometrijskih figura i simbola, do pruga ili kariranih šara. Orijentalni tepisi bili su među prvima koje su pravili nomadi i sedelačka plemena stare Persije i okolnih zemalja, samo da bi ukrasili svoje nomadske šatore i obezbedili mesto za molitvu.

Od šatora do palata

Počelo je skromno, a završilo se kao crveni tepih. Od malih ćilima za bogosluženje i molitvu pod šatorima ili pod zvezdanim nebom iznad pustinje, ove rukotvorine su prerasle u raskošne ćilime za palate i džamije, i ukrase za domove imućnih.

Širili su se kada su se kulture srele, bilo kroz trgovinu ili ratovanje. Naime, Ćilim i Zapad susreli su se uglavnom tokom krstaških ratova.

Bosanski ćilim je poseban…

Kada pomenemo bosanski ćilim, to nije samo opis koji se tradicionalno koristi ili asocira na ilim. Naime, bosanski ćilim je zaista posebna vrsta ćilima koju karakteriše orijentalni izgled.

Prepoznatljiva je po jarko crvenoj boji sa mnoštvom ornamenata koji spajaju Orijent i Balkan, a najčešći oblici su trouglovi, rombovi i prave linije. Od dolaska Osmanlija, na ćilimima su se „naselili” i religiozni motivi poput džamijskih kupola, polumeseca i drugih, piše PunkuferDnevnik.hr.

… a pirotski ćilim je možda još posebniji

U gradu Pirotu na jugoistoku Srbije, nedaleko od granice sa Bugarskom, tzv pirot ćilim. Razvijeno stočarstvo bilo je preduslov za razvoj tekstilne industrije jer je vuna bila osnovni materijal. Kao i kod bosanskih ćilima, dominantna boja je svijetlo i zagasito crvena, a ornamenti su geometrijski.

Prodavali su se i prodaju širom sveta, a zanimljivo je da su pravljeni za zdravlje, blagostanje, sreću u ljubavi, poslovni uspeh, pa čak i protiv uroka i otklanjanja loše energije i magije. Međutim, ono što je privuklo najveću pažnju, posebno na Svetskoj izložbi u Beču 1886. godine, jeste činjenica da je ista – i prednja i zadnja.

Simboli protiv uroka i neplodnosti

Simboli koje možemo videti na ćilimima su različiti i zavise od regiona iz kojeg dolaze. Kao što ručno rađene (obojene prirodnim materijalima) i industrijski proizvedene tepihe možemo prepoznati po boji, tako i simboli govore ponešto o poreklu tepiha.

Većina simbola deluje gotovo paganski, a odnosi se na zaštitu čoveka i njegovog života od uroka i zlih sila. Drugi simboli se smatraju korisnim za brak i život, a veruje se da pomažu u plodnosti, ljubavi i bračnom životu.

Avganistanski tepisi imaju pomalo bizarne motive

Stradali Avganistan poslednjih decenija bio je svedok ratova, oružja, stradanja i promena vlasti. Pomalo bizarno, ali su to postali česti motivi na avganistanskim tepisima. Možete videti kako izgleda, pa čak i kupiti neke na varrug.com. Ćilimi sa tenkovima, kalašnjikovi, helikopteri, vojne karte Avganistana… U ratu i ljubavi je sve dozvoljeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari