Priča o četiri žene, koje odrastaju odnosno stare u velikom i živopisnom gradu kao što je Njujork, ostala je ovekovečena u šestosezonskom televizijskom serijalu, koji je po mnogo čemu i osobeni fenomen. Koliko god da su iz sezone u sezonu ove četiri junakinje prolazile kroz raznolike, ponekad besmislene, a ponekad dirljive ili poražavajuće transformacije, „Seks i grad“ je serijal koji je znatno uticao na emancipaciju žena, i to baš one klase koja najviše provodi vremena ispred televizora, identifikujući se sa barem jednim od četiri ponuđenih modela i učeći usput i šta je visoka moda i kako se prema jačem polu treba postavljati.

SEKS I GRAD 2 (SEX AND THE CITY 2, SAD, 2010)

Scenario i režija: Majkl Patrik King

Uloge: Sara Džesika Parker, Kim Katral, Sintija Nikson, Kristin Dejvis, Kris Not, Maks Rajan

Trajanje: 146 minuta

Distributer: Tuck

Metacritic ocena: 28 (prosek na osnovu 38 kritika objavljenih na sajtu metacritic.com)

 

Serijal je uspeo u nameri da većini konzumentkinja nametne iluziju bogatog modenskog života slobodnog shvatanja i prihvatanja seksualnosti, što u realnosti ista velika većina njih nije ni približno to mogla da ostvari. Ali s druge strane, veliko je pitanje da li bi danas baš svaka šuša na svakom kraju sveta – pa čak i ona kojoj se može da ima svoj televizijski rijaliti program – čula za Luja Vitona ili Suzan Zontag na primer, da nije bilo serijala kao što je „Seks i grad“. I ta činjenica sasvim opravdava svrhu njegovog postojanja. O svim drugim estetskim, vrednosnim i kreativnim potencijalima pojedinih sezona i epizoda može se naširoko diskutovati.

Pookončanju serijala, fenomen „Seks i grad“ pretočio se u rudnik zlata za sve firme i brendove, koji su se njime promovisali. To je otvorilo prostor za prelazak voljenih ženskih junakinja sa ekrana na veliko platno, što je iskorišćeno pre dve godine prvim igranim filmom, neumesno materijalističkom i neobjašnjivo mizogenom pričom, koju su pripadnice lepšeg pola ponovo volele, što je takođe deo fenomena. U želji da predstavi glavnu junakinju kao osobu koja je spremna da oprosti i voli, scenarista i reditelj Majkl Patrik King do neverovatnih razmera je potcenio i unazadio ženski rod, ali nametnuvši istovremno čitav spektar najnovijih i najaktuelnijih modnih kolekcija, da mu je to retko koja zamerila. Najjednostavnije prepričano, prvi film bio je modna bajka o „Pepeljugi“ koja u Velikom gradu pokušava da se trajno veže za ljubav svog života, što joj na kraju i polazi za rukom. Mnoge teoretičarke feminizma, vrlo često bi uzimale ovaj model iz bajki kao negativan primer lažne ženske emancipacije, ukazujući na poniženje ženskog roda, čiji je cilj samo dobra udaja za lepog i bogatog princa, koji ih odvodi u večnost. Takav srećan završetak većine bajki, ne prikazuje zapravo realno činjenično stanje, priču o onome što sledi nakon venčanja – pakao bračne zajednice. S tim u vezi, ako je prvi film „Seks i grad“ bio romantična bajka sa hepiendom u kome se naša glavna „Pepeljuga“ udaje za „Princa“ kojeg je mamila deset godina, drugi film žanrovski gledano, mogao je da bude horor o bračnom životu, u kome opet naša voljena junakinja ni izbliza ne bi dobila od Gospodina Zverke ono za čim je tako dugo žudela.

Šalu na stranu, reditelj i scenarista Majkl Patrik King i zaista koristi ovu matricu kao polazište za svoju novu priču, unoseći elemente razdora u bračnom životu između Keri i Zverke, ali koji su do te mere banalizovani da ne samo da udaljavaju narativ filma od realnosti, već predstavljaju glavnu junakinju kao osobu s kojom je svakodnevnoj ženi zaista teško da se identifikuje. Jer Kerina „sigurna kuća“ u koju beži zbog problema u braku ni manje ni više je nego luksuzni apartman u Abu Dabiju, na „Novom Bliskom Istoku“, modernizovanom i tehnološki unapređenom, gde četiri prijateljice iznova i iznova provode svoje živote bez ikakve poente i cilja u gotovo dva i po sata dugom ostvarenju. Iako ispunjeno klišeima i replikama daleko prikladnijim televizijskom formatu nego filmskom, „Seks i grad 2“ uspeva povremeno da zabavi i zasmeje, pre svega zahvaljujući i dalje najupečatljivijem i najdoslednijem liku u čitavom serijalu – muškarcožderki „Samanti“ u tumačenju toliko živopisne i vrcave Kim Katral. A ako na nečemu treba čestitati scenaristi filma očito ograničenog vokabulara, onda je to dosad zaista retko viđeno umeće da napiše scenario za 146 minuta dugačak film, upotrebom ne više od hiljadu reči!

Ono što ipak najviše brine u nastavku filma, jeste odsustvo glavnog junaka iz samog naslova odnosno vrlo diskutabilna korektnost koju film nudi. Jer grad Njujork je sasvim logično, shodno predznaku i ideji serijala, vrlo često igrao i glavnu ulogu u pojedinim epizodama pa i u prvom filmu, dok ga u nastavku ima tek u naznakama, jer se glavni deo radnje dešava 11.000 kilometara istočnije od njega. Majkl Patrik King koristi sav privid orijenta u filmu kao dobru premisu ne samo za poigravanje sa homoseksualnom populacijom, već i kao dobru priliku mirenja one lepše strane Amerike, i to baš one koja sedi u tom istom Njujorku i koja je očito i dalje prestravljena opasnošću koji dolazi sa Istoka, sa azijskim narodnostima, prikazanim kao veoma uljudnim i pitomim, čak i onda kada se zatiču u trenucima nekontrolisane ljutnje.

„Grad“ bez grada, početak bez kraja, bića bez kakvoće… Ovo bi bila isuviše gruba definicija tako lepršavog filma. Jer ipak svu scenarističko-rediteljsko-glumačku trulež uspešno prekrivaju i maskiraju svo šarenilo i kič, koji ispunjavaju svaki ugao ama baš svakog filmskog kadra, naravno ponajviše u svrhu reklamiranja najnovijih brendova i modela, koji se ređaju od početka do kraja i zbog kojih je ovo ostvarenje očito i snimljeno. Ako smo već došli do toga da u filmu ocenjujemo najbolju reklamu, onda definitivno, bez dvojbe, našu najvišu ocenu dobija jedna od poslednjih – reklama za novi model džipa, u kojoj glavnu ulogu igra neobuzdana „Samanta“ i njen predmet interesovanja, zgodni Danac u liku „Lorensa od Arabije“! Možete misliti o kakvoj je sceni reč…

A to nije beznačajno!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari