DANOJLIĆ, MILOVAN (Ivanovci kod Ljiga, 3.07.1937) dečji pesnik, pisac i prevodilac, antikomunista, trkač na duge naci-staze, mrzitelj Zapada, ljubitelj srpskog sela s početka XIX veka, dugogodišnji kolumnista Politike, specijalista za sve srpske boljke modernog doba. Studirao je francuski jezik na Beogradskom univerzitetu.

DANOJLIĆ, MILOVAN (Ivanovci kod Ljiga, 3.07.1937) dečji pesnik, pisac i prevodilac, antikomunista, trkač na duge naci-staze, mrzitelj Zapada, ljubitelj srpskog sela s početka XIX veka, dugogodišnji kolumnista Politike, specijalista za sve srpske boljke modernog doba. Studirao je francuski jezik na Beogradskom univerzitetu. Od 1984. živi i radi u Parizu. Objavio je četrdesetak knjiga, između ostalih Zmijin svlak, Dragi moj Petroviću, Muka s rečima, O ranom ustajanju, Kako je Dobrislav protrčao kroz Jugoslaviju. Dobitnik je gotovo svih značajnih književnih nagrada kod nas, od Oktobarske do NIN-ove. Od 2000. godine član je SANU van radnog sastava. Jedan je od osnivača Demokratske stranke, međutim, tokom devedesetih je poput Koste Čavoškog deklinirao ka radikalnom nacionalizmu. Taj stav je radikalizovan nakon 5. oktobra 2000. Postmiloševićevsku Srbiju, Danojlić vidi kao zemlju pod okupacijom, DOS-ove elite kao grupe intelektualnih besprizornika dok jedine zdrave snage pronalazi u Crkvi, vojsci a posle atentata na premijera Đinđića i u Vladi Vojislava Koštunice. Kao jedan od bitnih faktora za slom elita u Srbiji, Danojlić ističe činjenicu da su „ljudi koji uživaju najveće poverenje u narodu proglašeni, pre suđenja, za ratne zločince“. Glavni prelom u „političkoj misli“ ovog pisca dogodio se u proleće 1999. Od besvesnog ispisivača marginalija na stranicama miloševićevske Politike, postaje zagovornik antiglobalizma Kusturičinog tipa i bespoštednog pružanja otpora Zapadu. Poseban status u njegovom pisanju dobija topos rodnog tla. Posle bombardovanja, Danojlić nastoji da u svojoj prozi ukine granicu između pojedinačnog i opšteg, a vrhunac saživljenosti i sapatnje sa zavičajem/kolektivom ostvaruje, prema sopstvenom priznanju, baš u vreme Alijansine vazdušne kampanje. Danojlić će ostati poznat i po kontroverzi karakterističnoj za većinu srpskih književnika. Naime, ranih šezdesetih, pisao je javne, rimovane, čestitke Titu („Ne odajemo li, možda, poštu samoj zemlji koja je rodila heroja dostojnog njene budućnosti? DRUŽE TITO, SREĆNO I DUGO“) dok je Miloševićevo ustoličenje pozdravio usklikom „Sloba je razdanio titoistički mrak!“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari