Posveta Danila Kiša na tragediji „Elektra“, nesumnjivo je bila veliki izazov reditelju Boru Draškoviću, koji se odlučio da je pretvori u živi pozorišni čin. Nastala 1968, ova pesnička tragedija može se smatrati omažom Danila Kiša pozorišnoj umetnosti, ali i umetnosti uopšte.

 „Turbulentna je bila godina 1968, a i vreme u kome živimo nosi u sebi ogromnu energiju pobune, brutalnosti i bezumlja. Antička tragedija se vraća u našu neizbežnu svakodnevicu i nanovo posećuje predele mitova nalik enigmi vremena u kojem živimo. Arhaična furioznost i teskoba koju nam nudi poslednji grčki tragičar Euripide (480-406. godina p.n.e.) veoma je bliska našem savremenom senzibilitetu, a posebno pogodna za moderne režijske koncepcije“, kaže za Danas predsednik Umetničkog saveta Rumunskog pozorišta u Vojvodini pri NP „Sterija“ u Vršcu, Petru Krdu. „Koliko nam je poznato, Kišova ‘Elektra ‘ je nova varijacija teme o Elektri – užasnoj i žalosnoj igri, koju su pored Euripida, Eshila i Atilija, obradili i Volter, Žan Žiradu i drugi. U prevodu na rumunski Joana Pejanova, istaknuti reditelj Boro Drašković postavio je klasičnu antičku dramu u modernom ključu“, dodaje Krdu. Po delu koje je Danilo Kiš napisao inspirisan Euripidom, a posvetio Antonenu Artou, Boro Drašković je koncipirao predstavu tako da se ona igra naizmenično u otvorenom i zatvorenom prostoru, kao u grčkim tragedijama.

„Nastojanje da proniknem u artoovsku ‘poeziju činjenica’, vraća me na misao koju sam, doduše, razmatrao drugim ‘dramskim povodom’, ali je ‘duh vremena’ bio gotovo isti; možda je estetsko uzbuđenje svojevrsna time machine; antički komadi su kao i naš život, kao i osveta u Kišovoj ‘Elektri ‘, izrasli u stvarnosti prepunoj krvi, zločina, poricanja ljubavi, u buci i metežu…“, ističe Drašković povodom premijere „Elektre“, u izvođenju Rumunskog pozorišta u Vršcu.

Premijera je, inače, zakazana za 10. maj u 19 sati, u atrijumu Gradskog muzeja u Vršcu, a pretpremijera dan pre, na istom mestu. U predstavi, između ostalih, igraju gostujući glumci Kristina Kapaonig i Adrian Živan, kao i Florina Petroi, Jonel Kuđia, Otilija Peskariu, Mirčea Omoran i Kornel Mata. Antički hor čine Euđen Činč – violina, Darijan Rakitovan – violina, Žaklin Puja – gitara, Žanijel Šublja – harmonika… I ovaj projekat finansira pokrajinski Sekretarijat za kulturu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari