Izložba „Etnologija“ Narodnog muzeja Valjevo, koja je otvorena 26. decembra 2006, na hronološki način govori o stvaranju etnološke zbirke, etnolozima koji su doprineli njenom formiranju, potencirajući predmet i originalnost kao osnovni vid muzejske komunikacije. Izložba „Etnologija u radu Narodnog muzeja Valjevo 1951-2006“, čiji je autor viša kustoškinja Gordana Marković, istovremeno je i prilika za obeležavanje godišnjice tog muzeja i sto godina od osnivanja Katedre za etnologiju na Univerzitetu u Beogradu.

Izložba „Etnologija“ Narodnog muzeja Valjevo, koja je otvorena 26. decembra 2006, na hronološki način govori o stvaranju etnološke zbirke, etnolozima koji su doprineli njenom formiranju, potencirajući predmet i originalnost kao osnovni vid muzejske komunikacije. Izložba „Etnologija u radu Narodnog muzeja Valjevo 1951-2006“, čiji je autor viša kustoškinja Gordana Marković, istovremeno je i prilika za obeležavanje godišnjice tog muzeja i sto godina od osnivanja Katedre za etnologiju na Univerzitetu u Beogradu. Autorka je u tekstu povodom izložbe navela da je, osnivanjem Narodnog muzeja u Valjevu 1951, tradicionalna kultura etno-geografskih celina Valjevske Kolubare i Podgorine, našla svoje zapaženo mesto u okviru etnološke zbirke.
U proteklih pet i po decenija na formiranju etnološke zbirke radili su etnolozi i drugi stručni saradnici muzeja, a zahvaljujući njihovom radu prikupljen je raznovrstan materijal (narodna nošnja, nakit, kućni tekstil, predmeti pokućstva i posuđa, oruđe za privređivanje, alat i zanatski proizvodi, rekviziti običajne prakse, stare fotografije i dokumenta) koji govori o narodnom životu valjevskog kraja od druge polovine 19. veka do sredine 20. veka. Pored mnogobrojnih muzealija, o formiranju etnološke zbirke i višedecenijskom radu njenih stručnih saradnika (terenskom istraživanju, prikupljanju i obradi muzealija, organizovanju izložbi i naučnih skupova), govori i bogata građa koja se čuva u Stručnom arhivu Narodnog muzeja Valjevo.
Revizija etnološke zbirke Narodnog muzeja Valjevo, obavljena od 2003. do 2005, nije bila samo zakonska obaveza, nego i potreba da se pokaže trenutno stanje u zbirci, uoče promene koje su usledile i na taj način omogući dalji rad na muzeološkoj obradi zbirke, tehničkoj zaštiti i prezentaciji, navela je Gordana Marković. Napominjući da su, paralelno sa radom na reviziji etnološke zbirke, stvarani i novi tehnički uslovi za njeno čuvanje, ona je ukazala da je adaptacijom zgrade valjevskog muzeja, etnološka zbirka, posle pet i po decenija, dobila sopstvene depoe (centralni i priručni), solidno opremljene, a stvoreni su i bolji uslovi za preparatorsko-konzervatorske radove i dokumentarističku obradu. Imajući u vidu te razloge, nastala je ideja o priređivanju izložbe etnoloških akvizicija, kako bi se široj javnosti saopštili rezultati iz osnovne muzejske delatnosti u proteklom periodu. Izložba će biti otvorena do kraja februara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari