Kostić: Više rodoljubivih povika nego znanja 1Foto: Fonet/Zoran Mrđa

Mnogo je više rodoljubivih povika, spremnosti za raznorazna herojska istupanja i istrčavanja, a mnogo manje znanja šta to tamo treba braniti i sačuvati, rekao je danas predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti Vladimir Kostić na predstavljanju knjige „Umetničko nasleđe srpskog naroda na Kosovu i Metohiji“.

Kostić je nakon skupa u SANU izjavio da se radi o vrednostima koje apsolutno nisu nikakvo lokalno poigravanje primitivnih kujundžija, nego o vrhunskim umetničkim dometima, a izdvojio je ikone i crkve, od kojih „mi ni kasnije ni pre nismo sagradali ništa lepše“.

Cilj knjige, kao i istoimene izložbe ranije održane u SANU, je, kaže Kostić, da se to „sačuva u nama samima“, jer je duboko ubeđen da je to jedina neosvojiva teritorija od „svih onih koji, kao i mi ustalom, nisu vodili računa da mi zapravo imamo na šta da se oslonimo“.

Kostić naglašava da je to srpska umetnička i kulturna baština i tu neme dvojbe, uz pretpostavku da će ga zbog rečenog neki napadati za nedovoljni patriotizam, a drugi za suviše nacionalizma.

Otvarajući skup, Kostić je rekao da su najveći interes za ovu knjigu i njene poruke do sada pokazali, „tiho, uljudno, ali i odlučno, oni koji su svakodnevno na ivici odbrane vrednosti i kulturnih obrazaca koje ova knjiga promoviše – Dečanski monasi“.

Gledajući šta je sve ova knjiga kao svojevrsna ribarska mreža naših sećanja uspela da zadrži, nameće mi se da je za onu dimenziju Kosova i Metohije koju ova knjiga obuhvata uputnije i potrebnije delatno i dostojanstveno živeti, nego slavno poginuti, što nam je „točak istorije tako obilato nudio i što previše često nismo mogli da izbegnemo“, rekao je Kostić.

Prema njegovim rečima, izneta je dimenzija koja nepobitno ukazuje da smo bili važan deo hrišćanskih kulture, „što možda ilustruje pognuta glava proroka Mateje na izloženoj ikoni, koja navodi na ono kako će nešto kasnije slikata El Greko“.

Kostić je novinarima potvrdio da je državnim institucija dostaljena knjiga – zbirka priloga članova i odeljenja SANU, odštampana pre više od mesec dana, kao doprinos unutrašnjem dijalogu o Kosovu i Metohiji, ali nije iznosio da li je bilo povratnih informacija i komentara.

Prema njegovim rečima, Akademije nije zbirku izdala da bi ostala kao nekakva efemerna izrečena filipika koja bi otišla u etar i bila zaboravljena, već da stoji kao „napisano slovo na papiru koje će svako moći da vidi, analizira i razume šta smo hteli da kažemo“.

Ponavaljam da to nije nikakvo kolektivno mišljenje, već mišljenje pojedinačnih članova ove Akademije koji imaju odgovornost da iznesu ono što zaista misle i da se ne sakrivaju iza nekakve organizovane grupe, rekao je Kostić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari