Japan je otvorio najveći umetnički muzej – futuristički kompleks bez stalne postavke, a za koji arhitekta Kišo Kurokava veruje da oslikava novi način razmišljanja, način 21. veka. Nacionalni umetnički centar – Tokio se nalazi u samom centru zakrčenog metropolisa i kombinuje tradicionalne japanske elemente sa sjajnom fasadom napravljenom od stakla.

Japan je otvorio najveći umetnički muzej – futuristički kompleks bez stalne postavke, a za koji arhitekta Kišo Kurokava veruje da oslikava novi način razmišljanja, način 21. veka. Nacionalni umetnički centar – Tokio se nalazi u samom centru zakrčenog metropolisa i kombinuje tradicionalne japanske elemente sa sjajnom fasadom napravljenom od stakla. Glavna osobenost muzeja je upravo ta što nema stalnu postavku, tako da je postao najveći svetski umetnički centar koji će živeti od povremenih izložbi – koliko od priznatih stranih umetnika, toliko i od mladih nepoznatih umetnika. Centar ima 14.000 kvadratnih metara prostora i koštao je 290 miliona dolara. Prva izložba u njemu stiže iz pariskog Pompidu centra, a bavi se radovima umetnika koji su stvarali u francuskoj prestonici od 1900. godine.
Grupa Neville Brothers zatvarala je Džez festival u Nju Orleansu duže od jedne decenije, sve do prošle godine. Odluku o otkazu doneli su najvećim delom zbog zabrinutosti oko astme Arona Nevila, a to je izgleda i glavni problem ove godine. Zbog toga je odlučeno da će festival 6. maja zatvoriti Hari Konik mlađi. Kompletan spisak izvođača biće poznat tokom narednih nedelja, a sam festival će se održati tokom dva vikenda u aprilu i maju. Prošle godine za kraj festivala izabran je Fets Domino, ali je on sam odustao par sati pre početka nastupa, pa je umesto njega uskočio Lajonel Riči.
Čitava prošla godina u Beču bila je u znaku Volfganga Amadeusa Mocarta i njegovog 250. rođendana. Tokom prošle godine u čast Mocarta sprovedeno je 120 projekata, realizovana 61 produkcija i organizovano 3.000 manifestacija, u kojima je učestvovalo 150 kulturnih institucija. Sve to propratilo je 1.2 miliona posetilaca. U bečkoj Gradskoj vladi, Mocartova godina uzeta je kao primer kako treba postupati narednih godina, jer se već 2009. navršava 200. godina od smrti čuvenog austrijskog kompozitora Jozefa Hajdna.
Premijere u pozorištima, kabareima i operama, obeležavaju i ovu kulturnu godnu u Beču, što nije novost. Novost su tematski projekti. Burgteater, tradicionalna kuća na Ringu, celu godinu posvećuje britanskom dramatičaru Šekspiru. Komedije „Mnogo buke ni oko čega“ i „San letnje noći“ već su na programu. Niz premijera otvara inscenacija drame „Julije Cezar“ u režiji Falka Rihtera, a vrhunac je premijera „Kralja Lira“ u maju. Težište na Šekspira stavlja i Folksteater. Tokom maja kreće politički triler „Makbet“, a od 11. marta mjuzikl „Kabare“ u režiji Mihaela Šotenberga, o klubu Kit Kat u Berlinu pre dolaska nacista na vlast. Za proleće su najavljena tri velika nemačka komičara – Helge Šnajder, Mihael Mitermajer i Mario Bart, koji će nastupiti u bečkoj Gradskoj hali i Gasometru. Folksopera realizovaće klasične komade, tokom 2007. u novoj inscenaciji, između ostalih, romantičnu operu „Slobodni strelac“ Karla Marije fon Vebera i „Trgovinu kravama“ Kurta Vajla. Državna opera najavljuje za 2007. velika dela – od 3. marta se može videti „Manon“ Žila Masnea, „La Fille du regiment“ Gaetana Donicetija kreće 1. aprila i „Boris Godunov“ Modesta Musorgskog od 28. maja.
Stotinu najboljih filmova nisu isti kao što su bili pre deset godina. Tako, makar, kaže Američki filmski institut (AFI), koji je prvu takvu listu „100 godina… 100 filmova“ načinio 1998. godine. I, upravo zbog toga, će je napraviti ponovo. Žan Piker Firstenberg, predsednica AFI najavila je plan da se proces „osvežavanja“ ubuduće radi svake decenije. „Toliko toga se promenilo u našoj zemlji. Nadajmo se da neće biti još jednog 11. septembra, ali jasno je da je tako nešto promenilo sve u našim životima kao i sve za one koji hronološki beleže stanje ljudi“, rekla je ona. Zbog toga će ovo decenijsko rangiranje dozvoliti tvorcima filmova i običnim ljubiteljima da ispitaju promene i šta američki filmovi kažu u životu i kulturi. Žiri sastavljen od 1.500 reditelja, producenata, glumaca, kritičara i teoretičara, izabraće najbolje filmove od 400 ranije izglasanih ostvarenja. Oni će kod svakog filma vrednovati istorijski značaj, kulturni uticaj i popularnost tokom vremena. „Građanin Kejn“ bio je prvi u izboru 1998. godine, a sledili su ga „Kazablanka“, „Kum“, „Prohujalo s vihorom“ i „Lorens od Arabije“. Novih „100 najboljih filmova“ biće predstavljeni u junu. Inače, čak 44 filma iz poslednjih deset godina sada su uvršćeni u razmatranje, a među njima su „Ostin Pauers: Međunarodni čovek misterije“, „Planina Broukbek“, „Mulen Ruž“, „Borilački klub“ i „Sudar“.
Američki glumac, Al Paćino (66) glimiće Salvadora Dalija u novom filmu o ekscentričnom španskom nadrealističkom slikaru i njegovim poslednjim decenijama života. Film će biti adaptacija knjige belgijskog novinara i romanopisca Stana Laruisnea, bivšeg Dalijevog suseda. Slavni slikar preminuo je 1989, u 84. godini života. Film „Dali i ja: Nadrealna priča“ počeće da se snima u junu, u režiji Endrjua Nikola. Baviće se periodom između 60-ih i 80-ih godina prošlog veka, kad je većina značajnog Dalijevog rada bila iza njega, a fokusiraće se na odnos mentor-štićenik, između slikara i Stana Laurisnea, mladog prodavca umetničkih predmeta.
Egipatska policija zadužena za moral otkazala je ponoćne bioskopske projekcije u kairskim bioskopima, kako bi se sprečilo uznemiravanje žena. To je učinjeno nakon nekoliko izveštaja o „seksualnom uznemiravanju“ ispred bioskopa tokom održavanja Eid al-Fitr festivala, krajem oktobra prošle godine. Ponoćne projekcije u Kairu, zapravo, počinju oko jedan sat posle ponoći. One obezbeđuju zaradu od 30 do 40 odsto ukupne dobiti egipatskih bioskopa. Njihovo ukidanje značiće katastrofalne gubitke za egipatsku filmsku industriju.
Novi broj zabavnika za najmlađe – Vini Pu, poslednji u seriji projekata kuće Egmont koja u Srbiji predstavlja kompaniju Volt Dizni (i već se uveliko dokazala magazinom Miki Maus), pojavio se ovih dana u prodaji. Januarsko izdanje za 2007. nastavlja već trasiranim putem – kvalitetnom štampom i prilozima koji „aktirviraju“ dečju maštu. Od poruke „Upecaj pa reci“, na naslovnoj, preko „Prehlađenog Pua“, „Ledenog lavirinta“, priče o ježevima, vesele bojanke, do „Ekspedicije“ i „Poletanja“… i ovaj broj prepun je „dečje filozofije za decu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari