Ekipa arheologa sa venecijanskog univerziteta Ka Foskari i prošle je godine, treću sezonu zaredom, otkopavala u tvrđavi u Starom Baru. Radovima je rukovodio dr Sauro Đeliki, profesor na četiri univerziteta, jedan od najvećih svjetskih medievalista. Saradnja barskog Zavičajnog muzeja i evropskih univerziteta započela je prije četiri godine u Kopru, nakon skupa arheologa u okviru projekta „Baština Serenisime“.

Ekipa arheologa sa venecijanskog univerziteta Ka Foskari i prošle je godine, treću sezonu zaredom, otkopavala u tvrđavi u Starom Baru. Radovima je rukovodio dr Sauro Đeliki, profesor na četiri univerziteta, jedan od najvećih svjetskih medievalista. Saradnja barskog Zavičajnog muzeja i evropskih univerziteta započela je prije četiri godine u Kopru, nakon skupa arheologa u okviru projekta „Baština Serenisime“. Prioritet istraživanja, među nekoliko desetina lokaliteta duž Mediterana, dobio je Stari grad Bar, „jedno od najvećih nepoznanica u sveukoupnoj evropskoj kulturnoj baštini“, kako je navedeno u zaključku sa skupa.
„Stari Bar je jedan od najznačajnijih lokaliteta u Evropi, jer je faktički konzerviran na nivou 19. vijeka, te je kao takav raj za arheologe“, veli on, dodajući: „Nije se mnogo razlikovao od Ulcinja, Budve i drugih naselja na obali, ali je grad ostavljen i napušten nakon 1878, tako da je mnogo lakše arheološki projekat raditi ovdje, nego u gradu koji je nastavio da živi“.
Prošlogodišnja ekspedicija je bila multinacionalna i brojala je 15 ljudi, od čega četiri doktora nauka. Dvanaest je Italijana, jedan Španac, dva Engleza, a dio tima su i studenti iz Bara, uz arheologa Mladena Zagarčanina, kustosa barskog Muzeja koji je iskopavanjima prisustvovao u svojstvu domaćina. „Istraživanja su se nastavila po programu iz 2004. godine, i odvijala su se u dva pravca. Prvi je obuhvatao rekonstrukciju istorije stanovanja na ovom mjestu od praistorije do danas, a drugi aspekt je analiza promjena koje se dešavaju unutar habitativnih prostora svakodnevnog života kroz stoljeća, od sigurno potvrđene vizantijske faze, preko faze vladanja lokalnih feudalaca, zatim venecijanske faze, do turske vladavine“, kaže Đeliki.
Mladen Zagarčanin, kustos barskog Muzeja, kaže da je ekspediciju prošle godine ponovo poslužila sreća. „Na samom ulazu u grad, u unutrašnjosti kuće pronađeno je groblje iz 13. vijeka, naslonjeno uz ostatke arhitektonske cjeline koja je gotovo sigurno bila crkva. Groblje je smješteno na staništu iz gvozdenog doba prepunom keramike iz sedmog vijeka prije nove ere“, veli on.
Zagarčanin navodi da je groblje, pronađeno pretprošle godine, metodom C14 sa sigurnošću datovano u doba Vojislavljevića, prve crnogorske dinastije. Uz to, po prvi put u Crnoj Gori rađena je analiza ostataka biljnih vrsta korištenih u ishrani, i vrsta drveta korištenih u izgradnji objekata. Rezultati ovih istraživanja, kojim je rukovodila arheobotaničar Aleksandra Forti, biće publikovani, pored ostalih novih saznanja, u Zborniku o radovima u Starom Baru koji nekoliko godina zaredom publikuje Univerzitet Ka Foskari.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari