Priče o nekada najozloglašenijem nemačkom revolucionarno-terorističkom društvancetu, Frakciji Crvene armije (RAF), poznatom još i više pod imenom Bader-Majnhof (Baader-Meinhof), izgleda da su i danas i te kako vruća vest. Samo što je minulo uzbuđenje oko nedavnog oslobađanja Brigite Monhaupt, nakon višegodišnje robije što je započela upravo lišavanjem slobode u ondašnjoj Jugoslaviji, te aktuelnom odlukom o mogućem već ovonedeljnom pomilovanju za Kristijana Klara, u Beograd je stigla i njihova nekadašnja saborkinja iz 70-ih, Silke Majer Vit, od 2000.

Priče o nekada najozloglašenijem nemačkom revolucionarno-terorističkom društvancetu, Frakciji Crvene armije (RAF), poznatom još i više pod imenom Bader-Majnhof (Baader-Meinhof), izgleda da su i danas i te kako vruća vest. Samo što je minulo uzbuđenje oko nedavnog oslobađanja Brigite Monhaupt, nakon višegodišnje robije što je započela upravo lišavanjem slobode u ondašnjoj Jugoslaviji, te aktuelnom odlukom o mogućem već ovonedeljnom pomilovanju za Kristijana Klara, u Beograd je stigla i njihova nekadašnja saborkinja iz 70-ih, Silke Majer Vit, od 2000. godine ekskluzivni trauma psiholog na Kosovu ispred nemačke organizacije Forum civilne mirovne službe, koja se na licu mesta nosi sa problemima žena ovog područja na obe strane.

Razgovori o anarhizmu

Ovogodišnji ciklus tribina „Razgovori o anarhizmu“ počeće večeras od 19 sati u Pogonu beogradskog Doma omladine. O prvoj temi „Anarhizam i strategije političke borbe – Nasilje ili nenasilje“ govori gošća Silke Majer Vit. U razgovoru sa Silke Majer Vit biće osvetljena tema odabira strategije političke borbe, na primeru zapadnonemačke grupe Frakcija Crvene armije (RAF), čiji je Majer Vit bila članica tokom sedamdesetih godina. Mada RAF nikako nije bila anarhistička grupa, razmatranje političkih i ličnih nedoumica na krajnjoj levici tog doba, pomoći će da se na primeru sagledaju mogućnosti njihovog današnjeg razrešenja. Silke Majer Vit studirala je od 1969. medicinu i psihologiju. Tokom studija radila je, između ostalog, sa socijalno neprilagođenim mladim ljudima. Godine 1977. pristupila je RAF, gde je njen osnovni zadatak bio da obezbedi sigurna skloništa za članove te organizacije. Dve godine kasnije istupa iz organizacije i emigrira u Istočnu Nemačku gde nastavlja studije. Posle pada Berlinskog zida biva uhapšena i ostaje u zatvoru do 1995. Godine 1999. Majer Vit se priključuje nevladinoj organizaciji Forum ZFD, koja se bavi treningom mirovnih aktivista i aktivistkinja. Od 2005. boravila je u Prizrenu i Skopju kao mirovna aktivistkinja, pokrećući mnoge projekte… Gostovanje Majer Vit i ceo serijal orgnaizovali su Grupa za logističku podršku i DOB. Za sledeću sredu, 16. maja, najavljena je tema „Anarhizam i samoupravljanje“, o kojoj će govoriti Sonja Drljević i Dragomir Olujić Oluja.

Silke Majer Vit u Beogradu boravi povodom otvaranja beogradske Forum ZFD kancelarije, a kao gost-predavač svojim prisustvom će uveličati i večerašnju tribinu u Domu omladine Beograda pod nazivom „Razgovori o anarhizmu: Strategije političke borbe – nasilje ili nenasilje“, sa početkom u 19 sati u Pogonu DOB.
Skoro čitavu poslednju deceniju proveli ste u regionu Kosova, docnije i Makedonije – recite nam kakvo je, na osnovu vašeg uvida sa terena, ovakvo jedno postratovsko, mahom matrijarhalno društvo poput ovog u srcu Evrope danas?
– Pre svega mišljenja sam da ne postoji matrijarhalno društvo u srcu Evrope. Na Kosovu u Srbiji i u Makedoniji videćete da muškarci kreiraju politiku, odlučuju i dominiraju. Žene počinju da se organizuju i jednog dana će biti jednako prihvaćene u društvu. U posleratnim društvima potrebe žena i dece retko se na pravi način poštuju. Tokom rata nasilje je bilo prisutno u svakodnevnom životu. Tranzicija traje, ljudi moraju da nauče da imaju pravo glasa u politici, da postoji perspektiva u njihovom životu i da moraju da snose odgovornost.
Da li je baš svaka životna trauma žena s kojima se susrećete izlečiva i da li su njihove tragične priče potpuno različite na srpskoj odnosno albanskoj strani ili su njihovi košmari od iste vrste?
– Rat je okrutan prema svima. I žene i muškarci su bili traumatizovani. Za one koji su izgubili članove svoje porodice, za one koji su preživeli masakre naravno da je teško da prevaziđu tu traumu. Rat predstavlja destrukciju. Svi ljudi pate, a samo oni retki, bez srca, profitiraju od rata. Jedini način da se prevaziđu te traume jeste da se shvati da su ljudi na obe strane patili i da bi bar oni koji su preživeli te patnje trebalo da učine sve što je u njihovoj moći da do toga nikad više ne dođe.
Kako su danas uspostavljene porodice na Kosovu nakon svih ratnih užasa i da li se one mogu smatrati zdravim nukleusom za funkcionisanje u perspektivi?
– Porodične veze igraju važnu ulogu u društvu. Ipak, ja lično smatram da ne postoji samo obaveza da se brinemo o svojim članovima porodice, već da smo obavezni da se brinemo za društvo. Ako su porodične veze apsolutno prioritetne, za nas uvek postoji opasnost od nastanka familijarizama pa čak i korupcije.
Ima li nade za direktnu uzajamnu komunikaciju između dve strane bez neophodnih posrednika poput vas u skoroj budućnosti ili ikada?
– Već je uspostavljena direktna komunikacija. Radila sam na Kosovu sa Albankama i Srpkinjama. Želele su zajedno da započnu rad SOS telefona, razgovarale su o situaciji u kojoj se nalaze, shvatile su da imaju mnogo toga zajedničkog. Zajedno smo otišle na odmor, sretale se sa različitim grupama u Srbiji. Pošto sam napustila Kosovo jedna grupa albanskih žena preuzela je moj rad. Srele su se sa srpskim ženama, organizuju zajedničke aktivnosti. Još jedan primer: pet godina sam radila za Forum civilne mirovne službe (forum ZFD) na Kosovu. Potom sam predala svoj rad mom albanskom kolegi da ga nastavi. On je proširio aktivnost i pokušava da osnuje platformu „PROPEACE“ i promoviše kooperaciju između srpskih i albanskih NVO, on ima srpsku koleginicu koja vodi forumovu kancelariju u Mitrovici.
Jedna strana u kosovskim događajima smatrala je svoju aktivnost revolucionarnom – kako vi, kao nekadašnja članica jedne revolucionarne grupe, gledate danas na stvari revolucije, njenih metoda i posledica koje takvi zahvati na društvu izazivaju?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari