Nagradu Hudi maček (Zli mačak) Grosman (Grossmann) festivala filma i vina u Ljutomeru, koji je završen 11. avgusta (tradicionalnim Prleškim sajmom vina i retrospektivom najboljih filmova sa Revije amaterskog filma u Zagrebu), dobio je norveški horor film „Hladan plen“ Roara Uthauga, dok je nagrada Mladi hudi maček dodeljena naučno-fantastičnoj komediji „Rakete“ Vladimira Mančića iz Srbije, a počasno priznanje Stari mačak srpskom reditelju Slobodanu Šijanu.

Nagradu Hudi maček (Zli mačak) Grosman (Grossmann) festivala filma i vina u Ljutomeru, koji je završen 11. avgusta (tradicionalnim Prleškim sajmom vina i retrospektivom najboljih filmova sa Revije amaterskog filma u Zagrebu), dobio je norveški horor film „Hladan plen“ Roara Uthauga, dok je nagrada Mladi hudi maček dodeljena naučno-fantastičnoj komediji „Rakete“ Vladimira Mančića iz Srbije, a počasno priznanje Stari mačak srpskom reditelju Slobodanu Šijanu. Posebnu nagradu trećeg Grosman festivala dobio je američki reditelj Lojd Kaufman, jedna od ikona nezavisnog filma i čelnik najstarijeg nezavisnog filmskog studija na svetu „Troma“, koji je bio i najveća zvezda ljutomerskog festivala. Pobednički film „Hladan plen“, za koji je nagradu primio scenarista Tomas Moldestad, govori o grupi prijatelja na planinskom izletu koji se smeštaju u napušten hotel, zatvoren godinama posle ubistva vlasnikovog sina 70-ih godina… U hotelu shvataju da nisu sami… Radnja Mančićevog filma „Rakete“, u produkciji FDU u Beogradu, događa se u Srbiji za vreme NATO bombardovanja. Parapsihološka jedinica Vojske Jugoslavije uspeva da konačno obori najskuplji stelt avion na svetu – čuveni F-117. Suviše zauzeti svojim problemima, ne primećuju, međutim, da su postali glavna meta američke vojske i njenog novog tajnog oružja – najskuplje rakete dosad proizvedene u istoriji. U tom filmu igraju Miloš Vlalukin, Marija Dakić, Radovan Miljanić, Gagi Jovanović i Nikola Vujović. Mančić je bivši student Slobodana Šijana, čiji su kultni filmovi „Ko to tamo peva“ i „Maratonci trče počasni krug“ prikazani u posebnom programu retrospektive, a nagradu mu je uručio Branko Đurić Đura.

Razgovori sa Đorđem Kadijevićem

Niški horor pisac i filmski kritičar Dejan Ognjanović, tokom Grosmanovog festivala filma i vina u Ljutomeru, predstavio je svoje knjige „Faustovski ekran“ i „U brdima, horori – Srpski film strave“. Naročito je interesantno njegovo delo „U brdima, horori“ jer je njime, kako je sam istakao, nastojao da prikaže mesto žanra ne samo u srpskoj već i u svim malim kinematografijama, da pruži kontekst nastajanja horor filmova u takvim sredinama, kao i na prepreke za njihov nastanak i prihvatanje.

Horor kinematografija u bivšoj SFRJ započela je 1973, kada je snimljen film o vampirima – „Leptirica“ Đorđa Kadijevića, koji je tada optuživan da je oskrnavio klasik pošto je delo rađeno na osnovu pripovetke Milovana Glišića „Posle 90 godina“. Kadijević je snimio i „Štićenika“ (1973), „Devičansku svirku“ (1973) i „Sveto mesto“ (1990), tako da je sasvim očekivano došla Ognjanovićeva najava da uveliko radi na knjizi razgovora sa Đorđem Kadijevićem, koja će se, u izvesnom smislu, nastavljati na knjigu „U brdima, horori“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari