Obnova srednjevekovnog manastira Banjska (14. vek), zagrobne zadužbine kralja Milutina, kao i istoimenog naselja i banje kod Zvečana, na severu Kosova i Metohije, u 2007. finasiraće se sredstvima iz Nacionalnog investicionog plana Srbije. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture formirao je pet timova koji će raditi na obnovi Banjske, saopštila je Gordana Marković, direktor Zavoda juče na konferenciji za novinare posvećenoj ovom manastiru.

Obnova srednjevekovnog manastira Banjska (14. vek), zagrobne zadužbine kralja Milutina, kao i istoimenog naselja i banje kod Zvečana, na severu Kosova i Metohije, u 2007. finasiraće se sredstvima iz Nacionalnog investicionog plana Srbije. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture formirao je pet timova koji će raditi na obnovi Banjske, saopštila je Gordana Marković, direktor Zavoda juče na konferenciji za novinare posvećenoj ovom manastiru. Ona je kao prvi konkretan korak na terenu navela „uklanjanje zida iz turskog perioda, čime se ušlo u fazu srednjevekovnog manastira“. Takođe je saopšteno da je Arhitektonski fakultet Beogradskog univerziteta izadio plan generalne regulacije koji će obezbediti uslove za zaštitu i opstanak kompleksa Banjske, život manastira i naselja, kao i revitalizaciju banje. Plan se trenutno nalazi na javnoj raspravi.

Bez jednoumlja u struci

Na pitanje da li je moguće postići slaganje struke kad je reč o obnovi manastira poput Banjske, ili će se koncepcija obnove menjati sa svakom novom vlašću, posebno imajući u vidu neslaganje pojednih istraživača Banjske, konzervatora, istoričara umetnosti i arhitekata sa rušenjem zida iz turskog perioda, Gordana Marković odgovora da je „demontaža zida urađena prema dokumentaciji i uz stručni nadzor“. Ona tvrdi da je na tome radio tim čiji uži sastav ima 20 eksperata. Prema njenim rečima, „u struci nema jednoumlja, a sukob mišljenja je inspirativan“.

– Banjska je primer da država i crkva mogu zajedno da završe veliki posao. Sličan pristup mislimo da primenimo i za obnovu manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena koji je spaljen pre tri godine – najavio je episkop raško-prizrenski Artemije (Radosavljević).
Protosinđel Simeon smatra da se „obnova Banjske ne može sagledati bez povratka moštuju kralja Milutina, koji će otvoriti mnoge procese, među kojima su i povratak prognanih Srba na KIM i povratak kipa Bogorodice sa Hristom u Banjsku. Na pitanje zbog čega se, iako obnova nije dotle stigla, sada insistira na vraćanju Bogorodice sa Hrostom iz manastira Sokolica u Banjsku, čija je najava izazvala uznemirenje među Srbima u tom delu KIM, vladika Artemije odgovorio je da će se „o tome odlučivati kad dođe vreme“. Gordana Tomović iz Instituta za istoriju kaže da je „besmisleno razmišljati o obnovi bez vraćanje svega što je sačuvano“ i tvrdi da će „meštani Sokolice biti presrećni da se Bogorodica vrati u Banjsku“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari