U Galeriji fresaka u Beogradu otvorena je nesvakidašnje vredna izložba o kojoj se, na žalost malo zna. Reč je o izložbi Kosovo i Metohija. Zadužbine i darovi. Zbirke Narodnog muzeja u Beogradu, autora Bojana Popovića, koju prati izvanredni katalog u kojem, uz Popovića, pišu i Dubravka Preradović, Nataša Cerović (koordinator projekta) i Branka Ivanić.


U pet sala Galerije fresaka predstavljene su neprolazne vrednosti naše srednjovekovne umetnosti: fresko-slikarstvo 13. i 14. veka na Kosovu i Metohiji (Bogorodica Ljeviška u Prizrenu, Pećka patrijaršija, Gračanica i Dečani), arhitektura, ikone i arheološki nalazi koji su, kako kaže Bojan Popović, kao najviši umetnički izraz progresivne društvene sredine tog doba prirodno zaštićeni Uneskovom poveljom 2004. godine. Ovo je, inače, prvi put da se u istu izložbenu ravan stavljaju originalni predmeti epohe i kopije umetničkih dela, koje su izradili savremeni umetnici. Kao potvrda vrednosti izložbe podsetimo: svi spomenici Kosova i Metohije su i jedini evropski spomenici koji se nalaze na Uneskovoj listi ugroženih spomenika kulture (od 2006. godine).

U prvoj sali, uz kopije fresaka loze Nemanjića iz Pećke patrijaršije, Gračanice i Dečana, nalazi se još i povelja ktitora Gračanice kralja Stefana Uroša III Milutina, jedna od retkih sačuvanih povelja ispisanih na zidovima crkava. Druga sala posvećena je uglavnom Pećkoj patrijaršiji, ali i izvanrednim arheološkim nalazima – nakitu, keramici, arheološkim artefaktima. U trećoj sali predstavljeno je blago Bogorodice Ljeviške, ali i jedno izuzetno arheološko svedočanstvo, original dela raskošnog mozaičkog poda narteksa Crkve Svetih Arhađela kod Prizrena. Reč je o prekrasnom grifonu, kaže nam Nataša Cerović, ugaonom delu kamenog reljefa iz sredine 14. veka, sa glavom okrenutom nagore, koji se čuva u beogradskom Narodnom muzeju.

U četvrtoj sali predstavljena je Gračanica sa kopijama vrhunskih fresaka. Tu su i ikone, iz većih manastira, Gračanice, Dečana, Pećke patrijaršije, objašnjava Branka Ivanić, ali i one koje su nađene na metosima drugih manastira. U pitanju su radovi srodnih umetnika iz druge polovine 16. i 17. veka, koji su srećnom slučajnošću stigli u naše zbirke. Peta sala posvećena je Dečanima čime se zaokružuje slika o Kosovu i Metohiji kao jednom od dva najveća kulturna žarišta u srednjem veku, kaže Bojan Popović. „Opredelili smo se da predstavimo najveće spomenike pod zaštitom Uneska, dok će drugi hramovi biti zastupljeni na nekoj drugoj izložbi. Ipak, vredna umetnička dela ovih drugih spomenika – Banjske i Svetih Arhanđela, na primer, nisu ovde zaobiđena i predstavljena su u citatima, da bi se videlo da je i njihovo vrednovanje kroz vekove ostalo isto.“

Izložbu Kosovo i Metohija. Zadužbine i darovi. Zbirke Narodnog muzeja u Beogradu prati iscrpni katalog u kojem se nalazi i tekst Dubravke Preradović o istraživanju i snimanju srednjovekovnih spomenika između dva svetska rata. Izložba je spremana više od godinu dana, pri čemu posebno treba istaći radove na konzervaciji zahvaljujući kojima su izloženi predmeti sačuvani bar za nekoliko decenija unapred.

Izložba kopija fresaka, ikona, arheoloških nalaza i kamene plastike naših srednjovekovnih manastira sa Kosova i Metohije trajaće do kraja godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari