Pozitivan i aktivan odnos prema arhitekturi 1Foto: Relja Ivanić

Aktuelni i vanvremenski primeri delovanja u urbanističko-arhitektonskoj praksi, koje karakteriše pozitivan i proaktivan pristup razumevanju i rešavanju prostornih problema tema su 14. Beogradske internacionalne nedelje arhitekture BINA, pod nazivom Pozitivno – aktivno, koja će biti održana od 9. do 30. maja u Beogradu, Novom Sadu i Pančevu.

To je saopšteno danas na konferenciji za novinare u Galeriji Artget.

Program BINA-e pružiće uvid u vrednosti, savremena tumačenja i naznake mogućih novih namena arhitekture nastale u periodu modernizma, viđene očima „milenijalaca“, kao i proaktivni odnos mladih autora, participaciju građana, pozitivan i aktivan odnos prema arhitekturi.

Jedan od primera modernizma videće se na izložbi „Arhitektura Aleksandra Stjepanovića“.

– Odabrali smo objekte iz šezdesetih i sedamdesetih po kojima je najprepoznatljiviji i kojima je stekao svetsku popularnost ikone jugoslovenskog modernizma – kazala je Jelica Jovanović, jedan od autora izložbe, i objasnila da, kada se govori o njegovim radu, reč je i o fakultetima, školama, vrtićima koji predstavljaju svojevrsna remek dela.

Ona je rekla da će na izložbi biti analizirana ta dela, kako su nastajala, šta danas znače i kako ih rekonstruisati a ne izgubiti odlike koje vrednujemo kao značajne za našu scenu.

Studijska izložba „Arhitektura Aleksandra Stjepanovića“ biće predstavljena na otvaranju manifestacije BINA, sutra uveče u Galeriji Artget, dok će u petak na istom mestu biti održan razgovor na temu „Arhitektura Aleksandra Stjepanovića – Infrastruktura društva: stanovanje i prateće funkcije, objekti dečije zaštite, školstva i visokog obrazovanja. Mogućnost zaštite i sanacije objekata“.

U okviru BINA-e tradicionalno se predstavljaju gostujuće izložbe pa će se u sklopu večeri svečanog otvaranja publika spustiti u Likovnu galeriju KCB-a gde će biti otvorena izložba „Nova tradicija – Za stolom sa arhitekturom i umetnošću iz Južnog Tirola“, kustosa Davida Kalasa i Lize Trokner. Dva dana kasnije, uz prisustvo kustosa, umetnika i arhitekata na programu je stručno vođenje kroz izložbu. Koncept izložbe počiva na čuvenom južnotirolskom gostoprimstvu, a posetioci će moći da sednu za trpezu gde će se služiti (prikazivati) arhitektonska i umetnička jela.

Dvodnevni program „Gradovi deljenja“ predstaviće panel-diskusiju 17. maja – „Prostori produktivnosti“ u Galeriji Artget. Sutradan, u Gete institutu, biće predstavljen projekat „Gradsko čvorište 2 – Multifunkcionalni krug“ – kolektivno zamišljenu intervenciju u školskom dvorištu – letnja učionica u otvorenom javnom prostoru naselja Ledine, koji ima za cilj da unapredi život u zajednici.

Danica Jovović Prodanović, direktorka programa BINA, najavila je i izložbu „Savremena danska arhitektura“ koja će biti otvorena u ponedeljak na Platou ispred Kulturnog centra Beograda, kao i izložbu „Nagrada Piranezi 2018“ koja će biti otvorena u sledeću sredu u Galeriji Kolektiv. Jedno od interesantnih predavanja održače se u Galeriji Artget pod nazivom „Žene Bauhausa, povodom 100 godina Bauhausa“. Arhitekte mlađe generacije predstaviće izložbu „Ponesi svoj projekat“ sutra u Skandinavskom paviljonu FLU. Izložba „Moderni u Beogradu“ biće predstavljena u Galeriji FLU u petak, a organizovane su i brojne BINA šetnje i dva BINA izleta u Novi Sad i Pančevo.

Zapušteni javni prostori

– Problem koji se javlja u Beogradu i širom Evrope jeste problem zapuštenih javnih prostora – kazala je Jovanović za Danas. Ona je objasnila da je krajni cilj Gradskih čvorišta razvijanje neophodne infrastrukture koje omogućava trajnu saradnju građana i uspostavljanje novog modela upravljanja urbanom reintegracijom i reintegracijom gde Gradska uprava, građani i arhitekte i investitori dele odgovornosti i kompetencije.

Plastika nema granice

U okviru programa Noći muzeja na Trgu republike kod fontane, u subotu u 16 sati, održaće se performans „Plastika nema granice“ španskog kolektiva „Basurama i Ide – Mari Korel“ u saradnji sa Galerijom Kolektiv.

– Performans će izvesti žena koja se kreće u haljini sačinjenoj od kesa. Plastična kesa predstavlja masovno potrošačko društvo. Plastične kese su jedino i najjeftinije sredstvo u čemu izbeglice noseći preostale lične stvari prelaze granice i mora – kazala je Danica Jovović Prodanović, direktorka programa BINA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari