Legendarna glumica Ružica Sokić umrla je juče u 79. godini života posle duge i teške bolesti. Slavna pozorišna, filmska i televizijska glumica započela je karijeru davne 1957. godine u filmu „Doktor“. Glumila je u više od 180 filmova i TV serija, a najveće uspehe ostvarila je glavnim ulogama u filmovima „Kad budem mrtav i beo“ i „Žuta“, za koju je u Puli nagrađena Zlatnom arenom. Komedija „Tesna koža“ donela joj je najveću popularnost.

Rođena je 1934. u Beogradu kao kćerka trgovca i suvlasnika lista „Pravda“ Petra Sokića. Još kao devojčica učestvuje u Dečijoj radio-dramskoj grupi Radio Beograda, a godine 1958. diplomirala je glumu na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu. Kraće vreme bila je članica Savremenog pozorišta, da bi 1961. godine postala stalni član Pozorišta Atelje 212, gde je brojnim ulogama (prvenstveno savremenog i domaćeg repertoara) otkrila I potvrdila dar „rođene glumice“. Igrala je na scenama skoro svih beogradskih pozorišta: u Narodnom pozorištu, Zvezdara teatru, Beogradskom dramskom, Gardoš teatru, KULT teatru, Otvorenom pozorištu studentski grad, Modernoj garaži, Pozorištu Slavija i dr.

Glumila je u oko 40 filmova, a za jednu od prvih uloga („Gorki deo reke“) nagrađena je Srebrnom arenom na festivalu u Puli. Zapažena je i zbog uloge majke kojoj sin gine u borbi u „Užičkoj republici“, za koju je takođe nagrađena Zlatnom arenom. Važan deo njene karijere odvijao se i na televiziji (na primer komedije B. Crnčevića i A. Popovića, televizijske serije „Ceo život za godinu dana“, „Rađanje jednog naroda“, „Zanati“, „Samci“ i dr.). Bavila se i pedagoškim radom, vodila je klasu glume na Akademiji umetnosti „Braća Karić“ (1996-2000).

Za svoj filmski i pozorišni rad dobila je brojne nagrade i priznanja (na Sterijinom pozorju, Nagradu „Pavle Vuisić“, Statuetu zlatni ćuran, Statuetu „Joakim Vujić“, Veliku Žanku). Prošle godine uručena joj je nagrada za životno delo „Dobričin prsten“, koju dodeljuje Udruženje dramskih umetnika Srbije. Bila je stalni član pozorišta Atelje 212 od 1961. godine.

Tokom 2010. objavila je knjigu sećanja „Strast za letenjem“. Datum i mesto komemoracije i sahrane biće naknadno saopšteni.

Povodom smrti Ružice Sokić telegrame saučešća porodici uputili su predsednik Tomislav Nikolić i premijer Ivica Dačić.

Na vest o smrti

MIRA BANJAC

Poznavala sam je jako dugo. Sprijateljile smo se u Ateljeu 212. Dolazila je i na moje predstave još dok sam radila u Novom Sadu. Od početka našeg druženja obraćala mi se kad god je želela da je nešto posavetujem. Bile smo velike prijateljice. Mnogo će mi nedostajati.

VOJA BRAJOVIĆ

Svi su gubici tako značajnih umetnika toliko teški jer nema zamene za njih. Nema nekog ko će da nastavi ono što su oni u svojoj posebnosti činili. I Ružica Sokić je otišla kao jedinstvena i posebna glumica, i kao takvu ćemo je mi, njene kolege, i pamtiti.

NIKOLA SIMIĆ

Nikola Simić u izjavi za Mondo kazao je da je Ružica Sokić bila veliki radnik, divan čovek i humanista. „Volela je ljude, svoje kolege, volela je životinje. Zajedno smo studirali, radili u pozorištu i na filmu. Jako mi je žao zbog njenog odlaska“, kazao je Simić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari