U okviru Filmskog festivala u Sopotu, od ove godine čini se pravom mestu za takvu vrstu promocije, objavljeni su juče rezultati konkursa za stimulaciju filmskog stvaralaštva u 2007. godini, koji već peti put zaredom raspisuje Sekretarijat za kulturu grada Beograda. Stimulacija se odnosi na učešće u finansiranju dugometražnog igranog, dokumentranog, animiranog, kratkog igranog i eksperimentalnog filma, a sredstva planirana za ovu svrhu iznose 66 miliona dinara.

U okviru Filmskog festivala u Sopotu, od ove godine čini se pravom mestu za takvu vrstu promocije, objavljeni su juče rezultati konkursa za stimulaciju filmskog stvaralaštva u 2007. godini, koji već peti put zaredom raspisuje Sekretarijat za kulturu grada Beograda. Stimulacija se odnosi na učešće u finansiranju dugometražnog igranog, dokumentranog, animiranog, kratkog igranog i eksperimentalnog filma, a sredstva planirana za ovu svrhu iznose 66 miliona dinara. Komisija koja je odlučivala o dodeli sredstava radila je u sastavu – Gorčin Stojenović (predsednik), Rastko Ćirić, Mirjana Mijojlić, Milan Vlajčić i Dragan Jeličić. Na konkurs je stigao 171 projekat, a odabrani su, od dugomatražnih igranih filmova, debitantskih rediteljskih ostvarenja (prvi i drugi film) – „Žena sa slomljenim nosem“ Srđana Koljevića (osam milona dinara), „Blue train“ Janka Baljka (deset miliona) i „Čekaj me, ja sigurno neću doći“ Miroslava Momčilovića (12 miliona dinara). Komisija je, prema rečima Stojanovića, smatrala da je bolje čestito pomoći tri filma, nego sredstva usitniti na više potencijalnih ostvarenja. Dokmunetranih filmova, dodao je on, bilo je mnogo, ali su takođe mnogi od njih bili zapravo TV reportaže, a odabrani su, „Film o učešću ekipe Srbije na Svetskom prvenstvu beskućnika u fudbalu“ Valentine Dedić, „Prahovo – Las Vegas“ Jovane i Dragana Nikolić, „Tarot Srbija“ Ivana Ikića, „Postupili smo po savesti“ Sanjina Perišića, „Cinema komunisto“ Mire Turajlić i „Iskupljenje“ Nikole Lorencina, a svi su dobili po million dinara. Po 800.000 dinara dobili su animirani – „Šraf, cvet i srce“ Aleksandra Mihajlovića i „Kosmonaut lutalica“ Marije Milanović Lazarevski, po 600.000 dobili su „Perje u plamenu“ Igora Ćorića i „Čardaka ni na nebu ni na zemlji“ Jelene Bešir, 1.200.00 dinara pripalo je filmu „Azra, Alaraph“ – „Jedna zvezda za mene“ Darka Perovića, a dva milona „Domaru“ Nikole Vulovića. Među kratkim igranim koji su, prema Stojanovićevim rečima, „najtanja produkcija“ jer se zapravo, osim na festivalima, skoro i ne prikazuju, odabrani su: „Šešir“ Slobodana Žujevića – 800.000 dinara i „Slučajno“ Ane Marije Rosi – 1.200.000 dinara. Sredstva u iznosu od po 600.000 dinara pripala su eksperimentalnim filmovima, koji su Komisiji najkopmplikovaniji za izbor – „Džeku iz kutije“ Aleksandra Saničanina i „Njenoj večeri“ Mladena Hrvanovića i Mine Đukić. Komisija je odlučila da podrži i dva scenarija dugometražnih filmova sa po 400.000 dinara – „Artiljero“ Petra Pašića i Srđana Anđelića i „U seriji obračuna, još jedno besperkorno izvedeno ubisvo“ Dušana Varde, sa obrazloženjem da našem filmu hroničnno, sad već decenijama, nedostaje dobar scenario, ali i scenario koji se iznosi u javnost i na konkurs tek kada prođe bar drugu ili treću „ruku“. Stojanović je dodao i da su rediteljske eksplikacije slabo mesto projekta koji stižu na konkurs.
Dragan Jeličić naglasio je važnost anonimnosti projekta koji na konkurs pristižu pod šifrom što je uvedeno ove godina, a pokazalo se kao dobro jer na članove komisije nije uticalo neko ime, njegovi prethodni filmovi, već samo vrednost projekta. Istaknuto je i da svake godine treba oformiti novu komisija. Obaveza podnosilaca projekta je da ga realizuju najkasnije u roku od godinu dana od dana zaključenja ugovora.
Gradski sekretar za kulturu, Darjan Mihajlović rekao je juče na okruglom stolu posvećenom promociji Beogradskog filmskog fonda na Filmskom festivalu u Sopotu, koji od ove godine upravo postaje producentski domaći takmičarski festival, i stoga pravo mesto za jednu ovakvu temu, da je od 2003. do 2007. u kinematografiju uloženo 149.374.000 dinara zahavljujući Fondu. U međuvremenu je otvoren i konkurs za postprodukciju u kome akcenat nije više na umetničkom segmentu filma, već se u njega sada ulaže kao u masovni medij, jednu otvorenu strukturu i budući gotov proizvod i te kako isplative filmske industrije. To je jedna strateška ideja u kojoj bi upravo Sopot dobio predznak jednog filmskog grada ili sela kako je to i u svetu gde se filmska industrija postavlja u prečniku od 50 kilometrata od grada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari