Saga o Sefardima, porodici i Aleksandriji 1Foto: Promo

Sticajem krajnje nepolitičkih okolnosti “Leto u Štriku”, u novoj knjižari ove beogradske izdavačke kuće u Vlajkovićevoj ulici u Beogradu, otvoreno je veče uoči započete trodnevne posete Srbiji egipatskog predsednika Abdela Fatafa el Sisija predstavljanjem romana “Odlazak iz Egipta” američko-italijanskog pisca sefardskog porekla Andrea Asimana.

Prva letnja promocija Štrika u prostoru nekadašnje najpoznatije afričko-indijske radnje u Beogradu – “Maske” – preko puta Skupštine Srbije, zadržala je duh Afrike razgovorom o Asimovoj sagi posvećenoj sefardskim Jevrejima, porodici i Aleksandriji koja se, kako su objasnile prevoditeljka Jelena Filipović i urednica Radio Beograda 2 Dragana Kovačević, pogrešno naziva memoarima, iako ima strukturu i kompoziciju modernog romana.

Asiman u ovom delu beleži hroniku svoj porodice od njenog dolaska u Aleksandriju 1905. do iseljavanja 1965, devet godina posle egzodusa Sefarda sredinom 20. veka. Pisac, kako se čulo, slikovito, uverljivo i duhovito “slika portret iščezlog sveta koji je spajao nacije, kulture, jezike – prikazuje svakodnevne porodične rituale višejezične kulturne sredine i njena pravila kojih više nema, dočarava magiju egzotičnih mirisa i sećanja na grad svoje mladosti”, zbog čega se ova njegova knjiga poredi sa delima Lorensa Darela, Gabrijela Markesa i Antona Čehova.

– Ovo je priča o Sefardima, Asimanovom detinjstvu i Aleksandriji jer je grad jedan od glavnih likova u ovom romanu, čiju strukturu Asiman slaže poput slagalice. Iako je objavljena 1996, ova knjiga je i sada veoma aktuelna na engleskom jezičkom području jer je metafora kontinuiranih odlazaka i istorijskog iskustva Sefarda kao što je to slučaj i na Balkanu. Asiman živi u prošlosti, on se seća, ali kod njega to sećanje je i budućnost jer se u NJujorku, gde i danas živi, snalazi na osnovu iskustava stečenih u Aleksandriji – rekla je Jelena Filipović, profesorka španskog jezika na Filološkom fakultetu UB.

NJoj je “Odlazak iz Egipta” bio prvi engleski prevod u Štriku, a sefardska tema romana poklopila se sa njenim naučnoistraživačkim sociolingvističkim radom, što je na predstavljanju knjige otvorilo razgovor o zastupljenosti Sefarda u svetskoj i srpskoj književnosti.
Prema oceni Dragane Kovačević, koja se ovom Asimanovom knjigom juče bavila i u svojoj radio-emisiji “Čitač”, reč je “velikom romanu o odrastanju, napisanom modernim pitkim jezikom u kome ima ponešto za svakog – i stare i mlade čitaoce”.

Andre Asiman (1951) rođen je u Aleksandriji. Potiče iz porodice sefardskih Jevreja turskog i italijanskog porekla, čiji članovi kao pripadnici jedne od zajednica “stranaca” nisu mogli da postanu državljani Egipta. Odrastao je u kući u kojoj se govorio francuski, ali i italijanski, grčki, ladino i arapski jezik. Pohađao je britanske škole u Egiptu, dok njegov otac nije kupio italijansko državljanstvo za celu porodicu, koja se posle Rima i Pariza, 1968. trajno preselila u NJujork. Asiman je doktorirao komparativnu književnost na Harvardu, predavao je na Prinstonu i Bardu, a sada je profesor književne teorije i Marsela Prusta na NJujorškom univerzitetu, gde je i direktor Instituta za pisce i Centra za humanistiku. Autor je dve zbirke eseja i pet romana, a piše i kratke priče.

Za “Odlazak iz Egipta” dobio je književnu nagradu Vajting rajters, a književni kritičari NJujork tajmsa ocenili su da u ovoj knjizi „ima nekih divno živih scena, čudnih i čudesnih kao kod Garsije Markesa, a komičnih i iznenađujućih kao kod Čehova”.

Svetsku slavu stekao je romanom “Zovi me svojim imenom” iz 2007, takođe sa jevrejskim junacima, za koji je dobio nagradu Lambda, a po kojem je snimljen istoimeni film u režiji Luke Gvadanjina. Nastavak ove knjige “Nađi me” objavljen u oktobru 2019, a Štrik je objavio oba ova romana u prevodima Marije Obradović i Tatjane Bižić. Sam Asiman tvrdi da je njegovo najbolje delo roman “Osam belih noći”.

Multimodalno čitanje

Govoreći o čarobnim i zavodljivim opisima Aleksandrije u Asimanovom “Odlasku iz Egipta” Jelena Filipović preporučila je multimodalnost u čitanju ovog romana – korišćenje interneta i drugih načina upoznavanja ovog sa više od pet miliona stanovnika drugog po veličini grada u Egiptu i Severnoj Africi i najveće egipatske luke. Grad koji nosi ime svog osnivača Aleksandra Velikog, nastao je 332. godine pre Hrista u delti Nila na obali Sredozemnog mora. U antičko doba imao je najveću i najbogatiju biblioteku na svetu, koja je bila deo prvog muzeja na planeti, a grad je bi čuven i po Svetioniku na Farosu, koji je ubrajan u Sedam svetskih čuda, dok Asiman čitaocima prenosi sliku multikulturalne Aleksandrije sa početka i u prvoj polovini 20. veka.

Promocije, kvizovi, popusti…

“Leto u Štrku” je akcija ovog izdavača koja će u kafe-knjižari u Vlajkovićevoj ulici trajati do kraja avgusta. Pored predstavljanja knjiga u izdanju Štrika i drugih izdavača, najavljena su letnja mega sniženja Štrikovih izdanja, Knjiz – kviz, čije pobednike očekuju nagrade poput “sastanaka na slepo” sa knjigom i puna oprema za plažu. Do kraja jula u toku je i akcija “Sa Štrikom na plažu” – za kupljenu knjigu dobija se Štrikov ceger.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari