Varajeti: Neskrivena nacionalistička propaganda "Dare iz Jasenovca" 1Foto: Aleksandar Letić

Američki magazin Varajeti objavio je kritiku filma „Dara iz Jasenovca“ Predraga Gage Antonijevića pod naslovom „Film o holokaustu sa upitnim namerama“, gde se između ostalog kaže da je srpski kandidat za Oskara „tanko prerušena propaganda, koja cinično koristi holokaust da progura nativističku agendu“.

Na početku teksta se njujorški kritičar Džej Vajsberg, koji za američki magazin piše od 2003. godine, uglavnom o filmovima iz Evrope, Južne Amerike i sa Srednjeg istoka, pita da li je krajnje vreme da se povede iskrena diskusija o tome otkud toliko filmova o holokaustu.

„Nesumnjivo je da neki od njih odgovaraju na izazov da ‘ne treba zaboraviti’, ali previše ih je tu samo zato što je tržište pokazalo da ova tema ima publiku“, piše Vajsberg dodajući da filmovi iz ove druge kategorije banalizuju dok senzacionalizuju.

On unutar ove grupe prepoznaje i naslove koji imaju zabrinjavajuće ciljeve u svom razumevanju tržišta, te koriste holokaust ne bi li progurali sopstvenu agendu koja nema mnogo veze sa razumevanjem nedokučivog.

„To što je ‘Dara iz Jasenovca’ Predraga Antonijevića kao neskriveni deo srpske nacionalističke propagande našla distribuciju izvan svoje rodne zemlje, svedoči o toj ludosti industrije holokausta. Manje je iznenađujuće što je film prijavljen na razmatranje za Oskara“, piše Džej Vajsberg.

On zatim iznosi istorijske činjenice o fašizmu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata, zločinima ustaša, njihovoj vezi sa katoličkom crkvom i nacistima, „njihovim otrovnim korenima koji su se ponovo pojavili u punoj snazi tokom raspada Jugoslavije 1990-ih“, te naposletku Jasenovcu…

„Neosporno je da je kompleks Jasenovac bio na glasu među logorima smrti po krvavoj okrutnosti svojih zapovednika i njihovih podređenih. Otprilike 80.000 zatvorenika, većinom Srba, tamo je ubijeno između 1941. i 1945, i iako Jasenovac zauzima značajno mesto u srpskoj psihi, očigledno nikada nije bilo u fokusu igranog filma“, piše kritičar i dodaje da ništa od toga nije sporno, te da bi samo neko lišen etike tvrdio da su na obe strane bili „dobri ljudi“.

Varajeti: Neskrivena nacionalistička propaganda "Dare iz Jasenovca" 2

On dodaje i da tvorci „Dare iz Jasenovca“ naglašavaju da je scenario nastao na osnovu svedočenja, te da kroz takve izjave pokušavaju da se sakriju od kritike.

„Problem sa filmom je dvostruki: neskriveno je antihrvatski, loše smišljeni antikatolički nativizam je zapaljiva smesa za trenutne rascepe između Srbije i njenih komšija, a dok ushićeno prikazuje sadizam, suprotstavljajući ga dečijoj nevinosti, sklanja u stranu bilo kakva razmišljanja o opasnostima nacionalizma, ubilačkog rasizma i genocida, i na njihovo mesto stavlja jeftine senzacije i osećanja“, piše kritičar Varajetija.

Detaljno opisujući pojedine scene filma on dodaje da „suptilnost nije rediteljska snaga“.

„Da nema savremenog konteksta, ‘Dara iz Jasenovca’ bila bi samo još jedna drama o holokaustu koja koristi nasilje na isti način kao i bilo koji film o serijskim ubicama. Ali pozadina je neizbežna, a u ovom slučaju srpsko-nacionalistička upotreba Jasenovca kao sveukupnog vapaja za srpskim žrtvama kroz vekove pretvara film u propagandu. Profesor Jovan Bajford pouzdano i detaljno je izlagao kako je srpsko stradanje tokom holokausta u jednom trenutku bio trik da se steknu međunarodne simpatije i legitimizuje teritorijalno širenje zajedno sa rasističkom politikom“, piše Džej Vajsberg i dodaje da „Dara“ upravo igra na to.

On dodaje i da bi film o holokaustu koji je napravljen da potpiruje neprijateljstvo prema Nemcima bio oštro osuđen.

„Ne prepoznati isti problem ovde  je svojevoljno slepilo“, zaključuje autor.

Upitana da prokomentariše kritiku objavljenu u američkom Varajetiju predsednica Upravnog odbora Filmskog centra Srbije Jelena Trivan odgovara da je „Dara iz Jasenovca“ film o stradanju Srba koji menja holivudske stereotipe.

„Posle stotine filmova u kojima su Srbi prikazani kao zločinci i koljači imamo film o stradanju Srba koji menja holivudske stereotipe. I naravno da će relacija, naročito hrvatskih lobista, biti da je reč o srpskoj propagandi. Autor teksta nijednom rečju ne spori da je reč o istorijskim činjenicama. Direktor Instituta za holokaust Majkl Berenbaum je konsultant na scenariju koji stoji iza svake činjenice. Šta je dakle problem? Zabraniti priču o srpskom stradanju? Umanjiti šanse ‘Dare iz Jasenovca’ za Oskara jer bi to dalekosežno promenilo percepciju zločina na Balkanu? Da li je ‘Šindlerova lista’ jevrejska propaganda ili film o Srebrenici bošnjačka? Da li bi to iko smeo da izgovori ili samo za nas važi da istina o ubijanju dece ne sme da se kaže posle 80 godina“, kaže Jelena Trivan za Danas.

Da podsetimo, film „Dara iz Jasenovca“ izabran je za srpskog kandidata za Oskara krajem novembra prošle godine, a nekoliko udruženja (Asocijacija filmskih reditelja, Udruženje dokumentarista Srbije i Udruženje producenata Srbije) obratili su se Filmskom centru Srbije i Ministarstvu kulture i informisanja zbog, kako tvrde, neregularnog i nelegitimnog načina biranja.

Oni su, između ostalog, istakli da je sporno to što film nije imao domaću distribuciju (prikazivan je samo u Gračanici, dok je beogradska premijera zakazana za 22. april), te da je upitan način izbora članova komisije koji su odlučivali o srpskom kandidatu.

Iz FCS-a negirali su da je bilo šta problematično u izboru filma „Dara iz Jasenovca“, te su napominjali da se nadaju da će ovaj naslov „promeniti sliku koju Srbija ima u svetu“.

Iz Ministarstva kulture nisu se oglašavali ovim povodom, osim da čestitaju na „kandidaturi za Zlatni globus“, budući da je američki distributer prijavio film „Dara iz Jasenovca“ za razmatranje za nominacije za ovo priznanje.

Istovremeno, reditelj Srdan Golubović, čija je drama „Otac“ takođe bila u konkurenciji, zbog svojih izjava o nelegitimnosti izbora, u pojedinim domaćim tabloidima bliskim vlastima opisan je kao „izrod srpski“, kome „ništa nije sveto, pa ni žrtve iz logora“, koji „traži od Amerikanaca da Srbija i nema kandidata za Oskara jer lobira za film o Srebrenici“.

Zbog ovog slučaja podršku mu je pružio veliki broj kolega.

„Dara iz Jasenovca“ počinje da se prikazuje u Americi 5. februara, a zvanične nominacije za priznanje Zlatni globus biće saopštene dva dana ranije.

Širi izbor za Oskara 9. februara

Članovi Američke akademije imaće priliku da glasaju za najbolji međunarodni film od 1. od 5. februara. Lista od 15 filmova koji će se naći u širem izboru biće saopštena 9. februara. Ovaj broj predstavlja znatno povećanje u odnosu na 10 naslova koliko je bilo prethodnih godina, a druga novina je da će se prvi put izbor sastojati isključivo od filmova koji su dobili najviše glasova članova Akademije. Naime, od 2008. pa do danas, posebna komisija birala je nekoliko naslova za koje je mislila da bi trebalo da se nađu na listi, iako nisu dobili najviše glasova. Uz one sa najviše nominacija, tako bi se našli i, po oceni komisije, nepravedno zanemareni filmovi, koji su imali uspešan festivalski život i dobili brojne međunarodne nagrade. Ovaj proces usvojen je nakon što se rumunski film „4 meseca 3 nedelje i 2 dana“ nije našao na listi 2007, a često se spekuliše da je upravo tako među kandidate stigla i „Velika lepota“ Paola Sorentina, koja je nekoliko meseci kasnije i osvojila Oskara za najbolji strani film 2014. Ove godine za glavne favorite u ovoj kategoriji važe danski „Još jedna tura“, francuski „Nas dve“ i meksički „Nisam više ovde“.

Prvi film o Jasenovcu

„Dara iz Jasenovca“ je, kako navode reditelj filma Predrag Gaga Antonijević i scenaristkinja Nataša Drakulić, snimana na osnovu autentičnih svedočanstava preživelih logoraša. Ovaj prvi igrani film na temu logora Jasenovac podržala je i Vlada Republike Srbije i Filmski centar Srbije, koji je pokrio celokupan budžet ovog naslova i oformio poseban fond za njegovu međunarodnu promociju. U sinopsisu stoji da se ova istorijska drama osvrće na period 1942. godine, kada posle velike ustaško-nemačke ofanzive na Kozari, lokalno stanovništvo masovno završava u koncentracionim logorima.

„Među njima je i dvanaestogodišnja Dara sa svojom majkom i dva brata. O sudbini oca ne znaju ništa. Užas koji će preživeti u logoru smrti učiniće da odraste preko noći. Darinu majku i starijeg brata ubijaju, a misija njenog života postaje da sačuva život mlađeg brata u neljudskim uslovima gde deca svakodnevno umiru od bolesti i gladi i gde ih surovo ubijaju. Priča ‘Dara iz Jasenovca’ je prikaz sudbine samo jednog deteta sa Kozare za hiljade i hiljade nikad saznatih i u stvarnosti tragičnijih sudbina“, navodi domaći distributer MCF MegaCom Film.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari