Đorđe Bobić Nakon četiri godine od kada je imenovan za glavnog gradskog arhitektu, Beograđani su u prilici da upoznaju i drugu stranu Đorđa Bobića. U beogradskoj galeriji O3on otvorena je izložba crteža pod nazivom – Radni naslov:! Isti naslov nosi knjiga u kojoj su sabrani njegovi vizuelni zapisi.

Đorđe Bobić Nakon četiri godine od kada je imenovan za glavnog gradskog arhitektu, Beograđani su u prilici da upoznaju i drugu stranu Đorđa Bobića. U beogradskoj galeriji O3on otvorena je izložba crteža pod nazivom – Radni naslov:! Isti naslov nosi knjiga u kojoj su sabrani njegovi vizuelni zapisi. Prihod od njene prodaje namenjen je Sigurnoj kući za žene i decu žrtve nasilja. Crteži su nastajali u poslednjih 40 godina. Oni su svojevrstan način komunikacije Bobića sa okolinom i reakcija na događaje iz svakodnevnice.
Gradski arhitekta Bobić po mnogo čemu je netipičan predstavnik vlasti. Prošle godine imao je svoj blog na sajtu B92, kako bi Beograđanima predstavio arhitektonske projekte poput Trga Republike, ali i podsetio građane na njihovu ulogu i odgovornost u kreiranju urbanističke slike grada. Pre šest meseci prestao je da piše svoj blog, jer se sve na kraju, prema njegovim rečima, pretvorilo u političku polemiku. Ipak, nije odustao od ovakvog vida komunikacije pa je pre mesec dana otvorio svoj sajt.
Mnogi novinari kažu da im je on jedan od omiljenih sagovornika. O tome svedoči i činjenica da je nedavno dobio priznanje kao najkomunikativniji predstavnik vlasti. Za njegovog mandata mnogo toga je urađeno, ali je i vođeno mnogo vrućih rasprava o pojedinim problemima. Kritičari njegovog rada optužuju ga da je tvorac investitorskog urbanizma i da gradska vlast ispunjava isključivo želje investitora.
Đorđe Bobić rođen je 7. jula 1939. godine u Beogradu. Diplomirao je 1965. na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Magistarski kurs Urbanog planiranja završio je 1971. na Arhitektonskom fakultetu, a 1975. položio državni ispit. Šezdesetih godina prošlog veka bio je u Parizu na arhitektonskoj praksi. Kao arhitekta bio je angažovan u Institutu za arhitekturu i urbanizam, u Zavodu za izgradnju Beograda. Sedamdesetih godina sa grupom saradnika osnovao je Centar za planiranje urbanog razvoja (CEP), da bi se posle deset godina razišao sa njima i osnovao Preduzeće za arhitekturu „Slavija biro“. Ipak, prema sopstvenom priznanju od svega što je stvorio u arhitekturi, najviše ceni projekat porodičnog splava na Adi Ciganliji.
Dobitnik je godišnje nagrade Ruske akademije arhitekture 1987. i Velike srebrne medalje Saveza arhitekata Rusije 1998. Govori francuski i engleski jezik i pasivno zna ruski. Oženjen je. Ima dvoje dece i petoro unučadi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari