FRENSIS FORD KOPOLA Američki reditelj Frensis Ford Kopola je postao „dvostruki Legionar“ – nakon što je ranije dobio orden Vitez Legije časti, sada je nagrađen visokim francuskim priznanjem Oficira Legije časti za ogroman doprinos filmu i kulturi.
Ako bismo taj njegov doprinos kinematografiji merili samo brojkama, onda bi on izgledao ovako – producent 68 puta, reditelj 32, scenarista 25, različite uloge u realizaciji filma (prezenter.

FRENSIS FORD KOPOLA Američki reditelj Frensis Ford Kopola je postao „dvostruki Legionar“ – nakon što je ranije dobio orden Vitez Legije časti, sada je nagrađen visokim francuskim priznanjem Oficira Legije časti za ogroman doprinos filmu i kulturi.
Ako bismo taj njegov doprinos kinematografiji merili samo brojkama, onda bi on izgledao ovako – producent 68 puta, reditelj 32, scenarista 25, različite uloge u realizaciji filma (prezenter…) 13, glumac šest, pomoćnik reditelj četiri, montažer dva, kompozitor jedanput… Doduše, obećavajuća karijera

Kopole bila je evidentna ako se zna da je svoj prvi film („Dementia 13“ režirao 1963. godine, a da je sarađujući na pisanju scenarija za „Patona“ dobio Oskara za najbolji adaptirani scenario 1966. Naravno, pravi uspesi će tek da dođu – to se pre svega odnosi na „Kuma“ (1972) koji je postao jedan od filmova sa najvećom zaradom u istoriji kinematografije, takođe izuzetno nagrađivan, kao i njegov nastavak – 1975. je za „Kuma 2“ dobio Oskare za film, reditelja i scenario što je još samo uspelo Leu Mekartiju, Biliju Vajlderu, Džejmsu L. Bruku i Piteru Džeksonu. Za mnoge reditelje bi i ovo bilo dosta, ali Kopola je kasnije imao daleko ambiciozniji projekat – „Apokalipsa danas“ (1979) koji je osvojio Kan, i dobio dva Oskara.
Kopola je postizao izuzetno zapažene radove i kao producent. Sa Džordžom Lukasom je osnovao nezavisnu producentsku kuću American Zoetrope, a bio je i producent Lukasovom drugom filmu „Američki grafiti“ (1973), kao i izvršni producent „Kagemuši“ Akiro Kurosave. Za mnoge je naročito interesantna njegova veza sa Lukasom – četvoro njegovih rođaka (nećak Bil Nil u ILM, kćerka Sofija i sin Roman su glumili u Prvoj epizodi i konačno nećak Kristofer Nil je radio kao trener za dijaloge) su radili na novim epizodama „Ratova zvezda“, ali sam Lukas je jednom izjavio da je lik Hana Sola, svemirskog krijumčara iz „Ratova zvezda“, zasnovao upravo na Kopoli.
„Najverovatnije posedujem genijalnost, ali nemam talenta“, čuvena je izjava Kopole poznatog i po rečima „Na neki način mislim da je film kao postavljanje pitanja, a kada ga snimate, dobili ste odgovor“. Ovaj sineasta, koji je proglašen 21. po redu najvećim rediteljem svih vremena (od časopisa Entertainment Weekly) ima i druge preokupacije u životu – još od 1978. je proizvođač vina, a kasnije je pokrenuo i sopstvenu liniju hrane i specijaliteta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari