Henri Kisindžer - Ruski akademik 1Foto: FoNet/AP

Bivši državni sekretar SAD i dobitnik Nobelove nagrade za mir Henri Kisindžer poneo je titulu akademika Ruske akademije nauka zajedno sa još šest nobelovaca. Titula mu je dodeljena zbog istraživanja globalnih problema.

Kisindžer je u proteklih nekoliko godina više puta bio u poseti Moskvi. Poslednji put se s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sastao u februaru ove godine, dok je 2013. u Rusiji bio čak dva puta, kao i u januaru 2012. Smatra da Rusija i SAD treba da budu u partnerskim odnosima, kao supersile koje imaju velikog uticaja na formiranje novog svetskog poretka u budućnosti, te da administracija SAD treba da ima savetnika za Rusiju.

Kisindžer se smatra jednim od inicijatora politike „popuštanja“ između Rusije i SAD iz vremena Hladnog rata. Nakon što ga je Ričard Nikson 1969. imenovao za savetnika za nacionalnu bezbednost, vodio se filozofijom da spoljna politika treba da služi nacionalnim interesima, što je politički pristup koji je danas popularan kao „realpolitika“. Kisindžer je Niksonu 1972. omogućio dve posete od izuzetne važnosti – tadašnjem SSSR-u i Kini, što je prokrčilo put politici u okviru koje su SAD težile smirivanju tenzija s komunističkim silama.

Sledeće godine postaje prvi državni sekretar SAD koji je rođen van Amerike. Na istoj poziciji ostaje i u administraciji Niksonovog naslednika DŽeralda Forda. Godine 1973. je dobio Nobelovu nagradu za mir za ulogu u okončanju rata u Vijetnamu, a naredne mu je pripisana zasluga za „šatl diplomatiju“ zahvaljujući kojoj su umirene tenzije na Bliskom istoku nakon Jomkipurskog rata između Izraela i Egipta.

Kritičari ga optužuju za ratne zločine, smatrajući ga odgovornim za sporno tepih-bombardovanje neutralne Kambodže za vreme Vijetnamskog rata. Za spornog političara je važio i zato što su on i CIA podržali puč u Čileu protiv Salvadora Aljendea, što je rezultiralo dolaskom Augusta Pinočea na vlast. Zbog toga i pod sumnjom da je bio umešan u operaciju Kondor sredinom 1970-ih, protiv njega su podignute optužnice i upućeni su mu sudski pozivi za svedočenja na koje se nije odazivao.

Kada je reč o sukobima na našim prostorima, smatra da je stav SAD o priznavanju BiH apsurdan. Takođe je apelovao na zapadne zvaničnike da se ne mešaju u odnose Srba i Hrvata, a kritikovao je i sporazum iz Rambujea.

Henri Kisindžer je rođen 1923. u Firtu u Nemačkoj u jevrejskoj porodici. Godine 1938. zbog Hitlerovog proterivanja Jevreja beži u SAD. Pet godina kasnije dobija američko državljanstvo. Master i doktorat je branio na Harvardu, gde je i predavao. Dva puta se ženio. Iz prvog braka ima sina i kćerku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari