Kondoliza Rajs: Odlikašica 1Foto: EPA/ TANNEN MAURY

Ime Kondolize Kondi Rajs učestalo je pominjano u proteklih nekoliko dana u srpskim medijima u kontekstu izaslanice SAD koja će nadgledati dijalog Beograda i Prištine.

Poznata kao otvoreni pobornik kosovske nezavisnosti Rajsova je, čini se, odgovor administracije Donalda Trampa na uporne zahteve nezadovoljne kosovske strane da se SAD uključe u dijalog. Moguće i da se potisne bilo kakav uticaj Rusije.

Nekadašnja američka državna sekretarka SAD važila je za miljenicu porodice Buš. Radila je u obe administracije Bušovih – u administraciji Buša starijeg bila je savetnica predsednika za nacionalnu bezbednost, dok je Buš mlađi postavio za državnu sekretarku, što se smatra vrhuncem njene karijere. Pričalo se da je Buša mlađeg kao đaka podučavala o spoljnoj politici. Često je vikendom odlazila kod Bušovih u Kemp Dejvidu, gde su zajedno gledali bejzbol i američki fudbal ili slagali „pazl“. Svojevremeno je izjavila da toliko voli sport da joj je najveća želja da bude na čelu nacionalne fudbalske lige.

Predstavnici dve glavne stranke u SAD znali su da je okrive da je jedan od kreatora strategije na iračkom frontu i neefikasne diplomatije SAD, pre svega na Bliskom istoku.

Rajsova je istorijski gledano prva žena republikanac na čelu Stejt departmenta, a tek druga u istoriji – ta istorijska prekretnica bilo je imenovanje demokrate Medlin Olbrajt za šefa američke diplomatije. Jedino je dete u porodici prezbiterijanskog sveštenika i muzičarke. Bila je odlikaš: u srednjoj školi preskočila je dva razreda, govori četiri jezika, diplomirala je sa 19 godina, doktorirala sa 25. Zanimljivo je da je ambicioznu Kondolizu, koja je u 15. godini postala student političkih nauka na Univerzitetu u Denveru, najviše inspirisao otac Medlin Olbrajt, Jozef Korbel, češki diplomata koji je pobegao u SAD i tamo postao profesor univerziteta. Za Korbela Kondoliza tvrdi da je „jedna od centralnih ličnosti u njenom životu“. Tema njene doktorske teze bila je „Oružane snage Čehoslovačke“. Na postdiplomskim studijama na Stenfordu opredelila se za sovjetologiju.

Pričajući o svom detinjstvu jednom prilikom je izjavila da kao dete, zbog boje svoje kože, nije mogla da ruča u restoranu popularnog „Vulvortsa“ u rodnom Birmingemu u Alabami, ali da su joj uprkos tome roditelji govorili da, ako bude dobar đak i ako veruje u Boga, jednog dana može da postane predsednik SAD.

Hvaljena je kao pasionirani solidni pijanista, isticana i kao „uzor u odevanju“, pa i modni detalj, jer je jedan italijanski kreator njen lik stavio na novi model suknje. Bila je član Demokratske partije sve do 1982, kada se priključila republikancima delom jer se nije slagala sa spoljnom politikom demokratskog predsednika Džimija Kartera.

Rajsova je dobila počasne diplome mnogih univerziteta. Nikada se nije udavala i nema dece. Bila je profesorka političkih nauka i prorektorka na Univerzitetu Stanford. Prošle nedelje je napunila 63 godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari