Medlin Olbrajt: Povratak "srbomrziteljke" 1Foto: EPA/TIAGO PETINGA

U moru zapadnih političara omrznutih u Srbiji zbog politike koje su njihove zemlje vodile devedesetih godina, bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt zauzima posebno mesto.

Javnost Srbije smatra da „mrzi“ Srbiju i Srbe i da je zato u sukobima devedesetih podržavala druge narode bivše Jugoslavije. Džabe je objašnjavala da ne mrzi narod i zemlju već politiku tadašnjeg rukovodstva u Beogradu, titulu „srbomrsca“ davno je dobila.

Odavno nije državna sekretarka, politički uticaj je izgubila tokom predsednikovanja Donalda Trampa, ali sada se vraća. Mada ima 84 godine, Olbrajt je postala predsednica Odbora za odbrambenu politiku američkog Ministarstva odbrane.

Čini se da to nije funkcija od prvorazredne važnosti, ali će je ministar odbrane Lojd Ostin sigurno konsultovati i slušati njene savete. Njeno imenovanje sigurno se neće dopasti zvaničnom Beogradu koji strahuje od povratka „Klintonovih“ kadrova i to sada kada se komplikuje stanje na Balkanu, zaoštrava na Kosovu, BiH, Crnoj Gori.

Medlin Korbel Olbrajt rođena je u porodici čeških Jevreja kao Mari Jana Korbelova 1937. Kako bi izbegli progone, njena porodica je prešla u katoličanstvo i odgajana je kao katolkinja. Otac joj je bio diplomata i služio je dva puta u Beogradu.

Medlin je tako prvu godinu života provela u Beogradu, kome se vraća i posle Drugog svetskog rata rata kada njen otac postaje ambasador. Njena porodica je dva puta bežala iz tadašnje Čehoslovačke, 1939. kada su od nacista izbegli u Veliku Britaniju i 1948. u SAD kada komunisti preuzimaju vlast u Pragu.

Završila je srednju školu u Denveru 1955. Pohađala je napredne međunarodne studije na Univerzitetu Džons Hopkins. Doktorirala iz oblasti državnog prava i uprave na Univerzitetu Kolumbija. Počasni je doktor prava na Univerzitetima Vašington i Vinipeg.

U politici se angažuje sedamdesetih godina, najpre kao glavni asistent za zakonodavna pitanja američkog senatora Edmunda Maskija. Odlazi zatim u Belu kuću, radi u administraciji predsednika Kartera i Nacionalnom savetu za bezbednost. Bila je i ambasadorka u UN. Postala je prva žena državna sekretarka SAD i posebno se isticala agresivnom ili odlučnom, kako ko posmatra, spoljnom politikom.

Nije joj bilo mrsko da predlaže sankcije ili vojne intervencije protiv zemalja za koje proceni da su se ogrešile o međunarodno pravo ili ugrozile interese SAD. Kako je pisao pokojni Kolin Pauel, Olbrajtova je stav prema upotrebi vojske obrazložila rečima: „U čemu je svrha posedovanja ovakve superiorne vojne sile, ako ne možemo da je upotrebimo?“

Zalagala se za bombardovanje Srbije. Srbe je povremeno nazivala „odvratnim“, ali i „izvanrednim narodom sa značajnom istorijom“. Jednog Srbina je ipak posebno cenila. Milorad Dodik, aktuelni srpski član Predsedništva BiH, lider SNSD, došao je na vlast uz svesrdnu pomoć tadašnjeg Vašingtona 1998., a Olbrajtova ga je zvala „daškom svežeg vetra na Balkanu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari