Mirjana Karanović : Dobra žena 1Foto: Fonet TV Fonet

Debitantskom rediteljskom ostvarenju glumice Mirjane Karanović „Dobra žena“ pripala je Zlatna arena za najbolji film hrvatskog programa, kao manjinskoj hrvatskoj koprodukciji, na ovogodišnjem filmskom festivalu u Puli.

Tako se ova glumica vratila tamo gde je i počela – na najveći filmski festival nekadašnje Jugoslavije, na kome je za debitantsku ulogu u „Petrijinom vencu“ 1980. ovenčana takođe Zlatnom arenom. Kada je nekome ova uloga debitantska, nije čudo da isto priznanje ponovi za pet godina u filmu kanskom pobedniku, „Otac na službenom putu“. Žene sa margine i žene u senci, ali jake, borbene, hrabre bile su i ostale neka vrsta njenog zaštitnog znaka poput one u televizijskom filmu „Srce i njena deca“. Pa čak i one loše, zle, poput majke u „Svjedocima“ Vinka Brešana.

Tada, međutim (a već su uveliko počele 2000-e) malo ko se bavio tim zanimljivim aspektom ove njene uloge, već pre svega pitanjem otkud ona, prvi put posle raspada Jugoslavije, u jednom hrvatskom filmu. Ali, poput pomenutih uloga, život i karijeru Mirjane Karnović obeležila je i zemlja koja je prestala da postoji. Tako se nakon Brešanovog filma našla i u „Grbavici“ bosanske rediteljke Jasmile Žbanić, ovančanoj berlinskom Zlatnim medvedom, čime je još jače ubola prstom u oko ovdašnje čaršije, jer je tu odigrala ulogu majke, muslimanke, ratne zarobljenice koja je svoje dete dobila nakon silovanja.

Ovakvim teškim pričama nastavila je kao glumica da se bavi i u drugim filmovima regiona, pa tako i u prvom kosovskom kandidatu za Oskara, filmu Ise Ćosje „Tri prozora i vešanje“. Istom temom – posledicama ratova na ovim prostorima po živote običnih ljudi – pozabavila se i kao autorka u svom rediteljskom prvencu „Dobra žena“. U međuvremenu, i u pozorištu, koje je takođe obeležila svojim ulogama, kako u zemlji, tako i u regionu, oprobala se kao rediteljka predstave „Mi smo oni na koje su nas naši roditelji upozoravali“ po tekstu Tanje Šljivar.

Svoj angažman i aktivizam Mirjana Karanović neretko izražava i izvan svoje profesije, istupajući javno i jasno i otvoreno zalažući se u borbi za ljudska prava, protiv nakaradne ovdašnje kulturne, ali i svake druge politike.

Rođena je 28. januara 1957. u Beogradu. Diplomirala ja na Fakultetu dramskih umetnosti. Svoje znanje i umeće prenosi kao profesor glume na Akademiji umetnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari