Goran Paskaljević U danima agresivnih kampanja, međusobnih optužbi, uspelih i neuspelih pregovora, jedna lepa vest obeležila je ovu nedelju, ostavši doduše pomalo u senci aktuelnih dešavanja. Naš proslavljeni filmski režiser Goran Paskaljević odlikovan je najvišim ordenom koji Republika Francuska dodeljuje umetnicima svetskog renomea.

Goran Paskaljević U danima agresivnih kampanja, međusobnih optužbi, uspelih i neuspelih pregovora, jedna lepa vest obeležila je ovu nedelju, ostavši doduše pomalo u senci aktuelnih dešavanja. Naš proslavljeni filmski režiser Goran Paskaljević odlikovan je najvišim ordenom koji Republika Francuska dodeljuje umetnicima svetskog renomea. U pismu Ministarstva kulture Francuske navodi se da je Paskaljević dobio Orden umetnosti i književnosti, u rangu oficira, „za veliki kvalitet umetničkog stvaralaštva“. Sasvim zasluženo i u pravim godinama

životnog i umetničkog staža.
Goran Paskaljević je rođen 22. aprila 1947. u Beogradu. Nadaleko je poznato da pripada čuvenoj generaciji filmskih režisera koji su studirali režiju na Praškoj akademiji FAMU. Pre nego što je započeo filmsku karijeru, režirao je mnoge dokumentarne filmove i TV drame za Televiziju Beograd. Prvi dugometražni igrani film „Čuvar plaže u zimskom periodu“, snimio je 1976. i sa njim osvojio Berlinski filmski festival, gde je ovenčan specijalnom nagradom žirija. Usledili su filmovi „Pas koji je voleo vozove“ iz 1977. i „Zemaljski dani teku“ iz 1979, koji su bili osobeni most do verovatno najboljeg filma 1980. „Poseban tretman“, koji se te godine našao i u trci za prestižnu Zlatnu palmu u Kanu. Tokom osamdesetih godina snimio je filmove „Varljivo leto 68“, „Anđeo čuvar“ i „Vreme čuda“, koji su zabeležili značajne komercijalne uspehe i čitav taj opus, zaključno s početkom devedesetih, čini posebnu odrednicu u istoriji jugoslovenskog filma. Sa raspadom Jugoslavije i početkom propasti srpske kinematografije, Paskaljević radi usporenim tempom, realizujući filmove kao što su „Tango Argentino“ ili „Tuđa Amerika“, znatno slabije od prethodno navedenih ostvarenja. Veliki korak napred obeležio je film „Bure baruta“, fragmentarna priča o balkanskoj tragediji, koja je osvojila Fipresci nagradu u Veneciji, čime je Paskaljević praktično zaokružio svoje učešće na najznačajnijim festivalima visokih kategorija. Nakon malog izleta u Irsku sa filmom „Kako je Hari postao drvo“, Paskaljević se vraća u zemlju, kako bi završio trilogiju, započetu „Buretom baruta“, sa angažovanim filmovima „San zimske noći“ i „Optimisti“.
Teško je pobrojati sve nagrade i priznanja koje je dosad osvojio i zaslužio. Posle toliko godina rada, Orden francuske vlade samo je još jedna potvrda uspešnosti dugodecenijske karijere. Svoj pravi duh i karakter, Paskaljević je pokazao zatraživši da mu nagrada ne bude uručena u Jelisejskoj palati, kako je prvobitno bilo predviđeno, već na otvaranju Festa 2008.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari