Vladimir Vodinelić Dekanu privatnog Pravnog fakulteta Union u Beogradu Vladimiru Vodineliću, Senat Sarland univerziteta u Nemačkoj dodelio je počasni doktorat za doprinos u nauci. On je tek treći profesor prava iz Srbije koji je dobio to priznanje. Pre njega, počasnim doktorima prava na stranim univerzitetima proglašeni su Pavle Nikolić i Vojin Dimitrijević.

Vladimir Vodinelić Dekanu privatnog Pravnog fakulteta Union u Beogradu Vladimiru Vodineliću, Senat Sarland univerziteta u Nemačkoj dodelio je počasni doktorat za doprinos u nauci. On je tek treći profesor prava iz Srbije koji je dobio to priznanje. Pre njega, počasnim doktorima prava na stranim univerzitetima proglašeni su Pavle Nikolić i Vojin Dimitrijević. U obrazloženju se navodi dugogodišnje bavljenje profesora Vodinelića pravima ličnosti, uticaj na zakonodavstvo, jer je jedan od autora važećih zakona po evropskim standardima, zatim uticaj na sudsku praksu, zalaganje u odbrani slobode univerziteta i doprinos naučnoj i univerzitetskoj saradnji između Nemačke i Srbije.
Profesor Vodinelić se zalagao da se u Srbiji posle petooktobarskih promena sprovede lustracija, odnosno uklanjanje političara i ljudi iz državnog aparata koji su svojim delovanjem i zloupotrebom položaja kršili ljudska prava. Kao jedan od preduslova za sprovođenje lustracije, Vodinelić je često isticao potrebu otvaranja tajnih dosijea policije, tajnih službi i vojske, što do danas nije urađeno. Kako je jednom rekao, „u društvu sastavljenom od tolikih i takvih žrtava-saučesnika, tolikih i takvih polutana ne rađa se tek tako želja za suočavanjem s prošlošću“. Oni koji bi trebalo da budu predmet lustracije optuživali su ga da se zalaže za revanšizam prema neistomišljenicima. On je odgovarao da „lustracija služi osvešćivanju u pogledu ljudskih prava, pravne države i prirode režima time što zadovoljava potrebu da se sazna, zabeleži i zapamti kakva su nedela činjena i ko ih je činio“.
– Kod nas je isuviše dobrovoljnih saučesnika Miloševićevog režima. Oni sada posle promena sebe prikazuju kao žrtve: krivica ostaje depersonalizovana („sistem je bio takav“) ili pripisana čak sudbini („takvo je vreme bilo“), kao da vreme ne čini ljude – smatra Vodinelić.
Vladimir Vodinelić rođen je 1948. u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. Tu je počeo studije prava, završio ih 1971. u Splitu. Dve godine je radio kao advokatski pripravnik u Splitu. Magistrirao je 1981, doktorirao 1986. na Pravnom fakultetu u Beogradu. Bio je redovni profesor od 1975. do septembra 2002. Od 1998. do 2001. bio je udaljen sa fakulteta u velikoj političkoj čistki. Suosnivač je i direktor Centra za unapređivanje pravnih studija (CUPS). Objavio je veliki broj stručnih radova i knjiga iz oblasti građanskog prava, stvarnog prava, prava ličnosti, prava medija i iz međunarodnog privatnog prava. Živi i radi u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari