Sanja Domazet Čarls Simić
I đavo je pesnik
Otkrovenje, 2006
prevela
Vesna Roganović
Nova knjiga eseja Čarlsa Simića jedna je od najuzbudljivijih esejističkih knjiga objavljenih na našem jeziku u protekloj godini. Kada pesnik piše prozu, to je uvek dobitak za prozu, rekao je Josif Brodski, o kome Simić, takođe, u ovoj knjizi govori.

Sanja Domazet Čarls Simić
I đavo je pesnik
Otkrovenje, 2006
prevela
Vesna Roganović
Nova knjiga eseja Čarlsa Simića jedna je od najuzbudljivijih esejističkih knjiga objavljenih na našem jeziku u protekloj godini. Kada pesnik piše prozu, to je uvek dobitak za prozu, rekao je Josif Brodski, o kome Simić, takođe, u ovoj knjizi govori. Reči Brodskog i ovog puta su se ispostavile kao tačne. Simić u ovom delu govori o svojim omiljenim stvaraocima: Cvetajevoj, Marku Strendu, Popi, Česlavu Milošu, Konradu, Robertu Kalasu, Suzan Zontag, Basteru Kitonu, Evi Hese, Radmili Lazić, Jehudi Amihaju… Takođe, ova knjiga sadrži i tri gastronomsko-filozofska eseja, Autoportret s činijom špageta, Romantika kobasica i Tajna sreće. Čarls Simić i ovu knjigu piše barokno bogatim, asocijativnim, metaforičnim, a istovremeno pitkim jezikom, filozofski promišlja svet, a istovremeno je duhovit, ironičan, metafizički setan i mediteranski vedar. Retkost je da se u književnosti dogodi knjiga koja se čita sa uživanjem, a istovremeno poučava, zabavlja, uzbuđuje, inspiriše. I đavo je pesnik je upravo takva, retka, knjiga.
Jasmina
Mihajlović
Pariski poljubac
KZ Ljubitelji
knjige, Novi Sad, 2007
Ovaj neobični, pikarski roman-memoar je avanturističko-putopisno štivo. Jedan od glavnih junaka ove proze je uvek voljeni, uvek metafizički i uvek drugačiji Pariz, u kome spisateljica boravi tokom četiri dana. U Parizu, spisateljica se susreće sa simbolima proteklog veka, još uvek snažno prisutnim i u njenom delu i u našem vremenu, ali i sa brzim, nadolezećim, dvadesetprvim, koji ogromnom brzinom menja i simbole, ali i sam život glavne junakinje. Jasmina Mihajlović se i u ovoj knjizi poigrava mešavinom žanrova i kao tarot karte meša putopisno sa detektivskim, alhemijske simbole sa ljubavnim, pikarsko sa komičnim, tragično sa ironičnim. Glavni junak ove proze, uz samu autorku je i njen muški alter-ego, čiji glas, poput kontrapunkta, baca novo svetlo na zbivanja i najrazličitije avanture o kojima se u knjizi govori. Na razmeđi nove ere sa najnovijom erom, na raskrsnici gde se iz analogne epohe prelazi u digitalnu, junakinja Pariskog poljupca znake novog vremena pronalazi u Parizu, gradu-romanu, gde se sudara sa stvarnom ljubavlju i pričama o njoj, sa samoćom i njenim simulakrumima, kao i sa najrazličitijim licima strahova… U ovom štivu, Jasmina Mihajlović pripoveda, istražuje, analizira, postavlja brojna pitanja i daje najrazličitije, često neočekivane odgovore. Spisateljice dvadesetog veka možda i jesu tragale za junakom. Sudeći po novom romanu Mihajlovićeve, spisateljice novog veka traže mesiju za kojim čezne treći milenijum, koji nam neće vratiti samo izgubljeno vreme, već i izgubljeni smisao.
Ronald Rajt
Kratka istorija
napretka
Geopoetika, 2007
prevela Bojana Vujin
Ronalda Rajta, glasovitog pisca i antropologa, upoznali smo preko knjige Oteti kontinenti (Geopoetika, 1995). U delu Kratka istorija napretkaRajt govori o najnovijem problemu koji se ukazao na našoj planeti. Naime, skoro nekontrolisano uvećanje broja stanovnika Zemlje u dvadesetom veku, potrošnja i tehnologija, učinili su da je na pleća planete stavljen možda i smrtonosni tovar. Rajt nas u ovom delu upozorava: „Civilizacije često propadaju sasvim iznenadno – to je efekat Kule od karata – zato što postanu izuzetno podložne prirodnim kolebanjima kad zahtevi koje postavljaju svojoj ekologiji dostignu vrhunac. Najneposrednija opasnost koju izazivaju klimatske promene jeste nestabilnost vremena, zbog čega dolazi do niza nerodnih godina na svetskim žitnicama. Suše, poplave, požari i uragani sve su češći i sve žešći… Medicinski stručnjaci brinu se da će nas priroda možda mlatnuti bolestima: milijarde pregusto naseljenih, pride povezanih vazdušnim putovanjima, besplatan su ručak koji samo iščekuje kakvog okretnog mikroba…“ Rajt smatra da smo sada još uvek u mogućnosti da ispravimo počinjene ekološke greške, ali tvrdi da to – sada – neće još predugo trajati.
Marej Stajn
Jungova
mapa duše
Laguna, 2007
prevela Žanet
Prinčevac de Villablanca

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari