Ekerman
Razgovori sa Geteom
Dereta, 2006 preveli: Stanislav
Vinaver i Vera Stojić
Objavljivani do sada na našem jeziku jedino u kraćim odabranim odlomcima, ovim se Ekermanovi Razgovori sa Geteom prvi put saopštavaju u celini na srpskom jeziku. Kao celina, ovi razgovori nam oživljuju Getea onakvog kakav je bio, i oni pred nama rekonstruišu veličanstvenu zgradu Geteovog života, njegovih težnji i njegovog duha u svim njenim svodovima.

Ekerman
Razgovori sa Geteom
Dereta, 2006 preveli: Stanislav
Vinaver i Vera Stojić
Objavljivani do sada na našem jeziku jedino u kraćim odabranim odlomcima, ovim se Ekermanovi Razgovori sa Geteom prvi put saopštavaju u celini na srpskom jeziku. Kao celina, ovi razgovori nam oživljuju Getea onakvog kakav je bio, i oni pred nama rekonstruišu veličanstvenu zgradu Geteovog života, njegovih težnji i njegovog duha u svim njenim svodovima. I upravo nas ova knjiga na lak i prijatan način uvodi u pravo obilje Geteovih ideja. Jer Gete je bio i mislilac i pesnik, književni kritičar i slikar, istoričar umetnosti, države i organizator državne uprave. A taj univerzalni čovek, koga s pravom upoređuju s Leonardom da Vinčijem, bavio se uz to mnogo i naukom, od najranije mladosti do duboke starosti. U roditeljskom domu proučavao je hemiju, u Strazburgu anatomiju, a zatim fiziologiju. Posle, kada je preuzeo resor rudarstva, studirao je geologiju, zatim se bavio optikom, botanikom, morfologijom, meteorologijom, a naročito naukom o bojama. Gete je otkrio i viličnu kost. Polemisao je i sa Njutnom. Ekermanovi Razgovori s Geteom spadaju u neiscrpna dela – oni sadrže ne samo sinteze najvažnijih Geteovih misli, stavova, postulata, želja , planova, već i piščev pogled na sopstveno delo, ali i na dela drugih. Ovde su sublimno spojeni dijalog, biografske činjenice, hronika, mit, životna stvarnost i umetnička istina.
I.I. Semaško
100 slavnih žena
Paideia, 2006
preveli Milijana
Marković i Nada
Eremić – Ranković
Evo priče o stotinu slavnih intrigantnih, drugačijih žena, koje su izmenile istoriju i lice sveta. Ovo delo nije proučavanje ženske psihologije, nije filozofsko razmišljenje o predodređenosti ženskog i muškog pola, ovo su – intrigantne priče iz života. Autor je želeo da čitalac u ovoj knjizi ne samo dobije informacije, sazna datume i biografske podatke, već da mu se pruži mogućnost da se zamisli i uporedi različite sudbine i da odgovori na pitanje : zašto se život junakinja o kojima Semaško govori,odigravao na ovaj, a ne na neki drugi način. Iznenađenja istorije koja nas ovde očekuju su različita: Saltičiha i Katarina II su rođene skoro iste godine. Margaret Tačer i Maja Plisecka su vršnjakinje. Zbog toga je interesantno pokušati da se odgonetne šta stoji između tih neobičnih podudarnosti, gde su istočnici ženske duhovnosti i ljudskog pada. Autor ovog dela smatra da se sudbina žene kreće između dve tačke: lepote u ime materinstva i materinstva u slavu lepote. Slagao se čitalac sa tim postulatom ili ne, ovo delo ne može a da ne privuče pažnju i najšire čitalačke publike. Ovde se, naime, ujedinjavaju uzbudljive istorijske pretpostavke o Nefretete, Sapfo, Kleopatri, zajedno sa pretpostavkama o papi Jovani, Jovanki Orleanki, knegionji Olgi… Treba spomenuti i inspirativne stranice ovog dela posvećene Žorž Sand, Mariji Taljoni, Aleksandri Kolontaj, Gabrijeli Mistral, Marini Cvetajevoj, Goldi Meir, Astrid Lindgren, Edit Pjaf, Ani Frank. Poslednja u nizu slavnih žena o kojoj se govori u ovom delu je – Deva Marija. 100 slavnih žena svojevrsna je istorija planete, koju je, sudeći po ovom delu, počesto pokretala, upravo ženska energija.
Dejvid Saks
Savršena slova
(od A do Z:
čudesna istorija alfabeta)
Portalibris, 2006
preveo :
Vlado Đukanović
Ova knjiga čitaoca vodi na putovanje kroz slova alfabeta. Autor istražuje dvadeset šest slova, jedno po jedno, kao na putovanju po ostrvima nekog arhipelaga. Takođe, Dejvid Saks nam u ovoj knjizi omogućava da bacimo impresivan pogled na jezik, književnost i istoriju tokom proteklih 4000 godina. Saks u ovoj knjizi odgovara na pitanja odakle su potekla naša slova, kako su se glasovi vezali za njih, kako su se i po kom redu postrojila slova od A do Z? Saks, takođe, odgovara i na pitanja šta je, zapravo, slovo, šta je alfabet, zašto X označava nešto nepoznato, šta je „priča o O“, kao i kako je irska grupa U2 dobila ime, kao i koja su se slova poslednja našla u alfabetu. (Odgovor je. J i V). U svakom poglavlju autor pokušava da otkrije po čemu je određeno slovo značajno za savremenog čitaoca – njegovu „ličnost“, koja se otkriva kroz govor ili vizuelne medije. Na primer, slovo A označava kvalitet, B je uvek drugo najbolje, a H se, fonetski, jedva kvalifikovalo da bismo ga uopšte zvali slovom. Osim o slovima, ovo delo delimično govori i o jezicima, najčešće o engleskom, ali i o latinskom, grčkom, o drevnim semitskim jezicima, o srednjovekovnom i savremenom francuskom te o drugim romanskim jezicima i nemačkom. Jezičke teme su ključ za objašnjavanje alfabeta u ovoj knjizi. Jer slova su slike jezika.
Dejvid Gemel
Mračni princ
Evoluta, 2006
preveo Željko Petrović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari