Šarl Bodler
Cveće zla
Paideia, 2007
preveo
Nikola Bertolino
Evo kompletnog prevoda verovatno najslavnije zbirke poezije svih vremena, Cveća zla. Pred nama je četvrto, prerađeno i ispravljeno izdanje prvi put objavljeno 1970, u prevodu istog prevodioca. Nikola Bertolino od one je vrste najređih i najdragocenijih prevodilaca koji smatraju da prevodilac treba da radi na prevodima najvećih dela i usavršava ih dokle god je živ, dokle god se kreće u jeziku.

Šarl Bodler
Cveće zla
Paideia, 2007
preveo
Nikola Bertolino
Evo kompletnog prevoda verovatno najslavnije zbirke poezije svih vremena, Cveća zla. Pred nama je četvrto, prerađeno i ispravljeno izdanje prvi put objavljeno 1970, u prevodu istog prevodioca. Nikola Bertolino od one je vrste najređih i najdragocenijih prevodilaca koji smatraju da prevodilac treba da radi na prevodima najvećih dela i usavršava ih dokle god je živ, dokle god se kreće u jeziku. U predgovoru ovom delu, Bertolino kaže:“Bodler će se slušati, ali se, u opijenosti sonornom lepotom njegovih stihova i rečenica neće čuti šta on to u stvari kaže. Tačnije rečeno, najveći deo njegovog posmrtnog slušališta i dalje će se praviti gluv pred moralnom suštinom njegovog poetskog iskaza.“. U Bertolinovom prevodu, Bodlera jasno prepoznajemo ne samo kao velikog pesnika već i kao proroka.
Evo samo nekoliko rečenica iz Bodlerovih intimnih dnevnika: „Čovek ne može da prelista bilo koje novine , bilo kog dana ili meseca u godini, a da u njima ne nađe, u svakom retku, znakove najstrašnije ljudske izopačenosti…. Svake novine samo su niz grozota…I eto, tim odvratnim aperitivom civilizovani čovek počinje svakodnevni jutarnji obed. Sve na svetu zaudara na zločin: novine, zidovi, ljudska lica“. U vremenu kada industrija zabave polako ali sigurno zamenjuje umetnost, pravi je izdavački podvig objavljivanje integralne verzije ove zbirke. Cveće zla nam se sada pojavljuje u doba kada su cvetovi zla već dali plodove. Pojava ovog dela utoliko je dragocenija, baš kao i njegova blistava lepota i intrigantni, beskompromisni uvidi na koje nas Bodler navodi. Ilustracije za ovo delo uradila je akademski slikar Jagoda Živadinović.
Ijan Vortington
Aleksandar Veliki
Portalibris, 2006
preveo Zvonimir Baretić
Aleksandar Veliki jedna je od onih ličnosti koje su bile legende još za života, pa sve do danas. Ova istorijska figura postala je mitska ličnost pri čemu su uvek u središtu bili njegova mladost, napredak, grčka kultura i spektakularni vojni uspeh, dok su se ostali aspekti njegovog života zanemarili. Nikada nismo saznali podatke o njegovim zabludama, paranojama, verovanjima, strahovanjima….Ijan Vorington u ovom delu iznosi stav da je Aleksandra pokvarila moć i da je imperiju koju je nastojao da formira njegov otac, on žrtvovao zarad isključivo svojih ciljeva. Uloga kralja Filipa II, Aleksandrove pretenzije na ustoličenje samoga sebe kao božanstva i njegov propust da se oženi i obezbedi političkog naslednika, pokazuju se kao kljuični faktori njegovog pada i haosa i krvoprolića koji su usledili posle njegove smrti. Ijan Vorington u ovoj istoriji koja je usredsređena na Aleksandrovu ličnost, progovara ne samo o njegovoj blistavoj ličnosti i junaštvu već i o njegovim manama, dovodeći u pitanje i epitet koji već vekovima ide uz njegovo ime – Veliki. Ijan Vortington profesor je grčke istorije na Univerzitetu u Misuriju, u Kolumbiji. Objavio je brojne knjige i radove, a trenutno piše biografiju Filipa II.
Nina Ivanović
Granice
i preplitanja
Matica srpska, 2006
Ovo delo studija je o britanskom piscu Džulijanu Barnsu, autoru koji stiče poklonike širom Evrope i sveta. Nina Ivanović u ovoj knjizi, studirajući prozni opus ovog pisca, zaključuje da su njegovi romani raznoliki i raznovrsni, tako da im i nije moguće definisati žanrovsku pripadnost upravo zbog njihove raznovrsnosti i upečatljivosti. Ivanovićeva ustanovljava i posebnu kategoriju romana Džulijana Barnsa. Autorka kaže: “ Romani Džulijana Barnsa, kada se imaju na umu varijacije ne samo žanra nego i vrste u njima , svakako su veliki izazov tradicionalnim poimanjima romana. Međutim, izazov koji se u njima upućuje proširuje se i van granuica teorije romana i njegovim poimanjima istorije, stvarnosti, prošlosti, ljudskuh odnosa, politike, ekonomske moći, i svih onih elemenata koji čine život i razmišljanja o njemu…Svet romana Džulijana Barnsa nudi različite mogućnosti pristupa žanru i romanu, pisanju i književnosti, ali i mogućnosti viđenja, tumačenja, čitanja i,naposletku samog življenja“.
A.A. Miln
Vini Pu
Plato, 2006
preveo Luka Semenović

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari