Do koga stiže budžetski novac u vreme krize 1Foto: Ženska Platforma

Pregled rebalansa budžeta u toku 2020. pokazao je, kao i uvek kad se radi o finansijama, šta su stvarni prioriteti i u šta se ulaže javni novac, koji se problemi rešavaju, a koji ostaju nevidljivi.

Kako bi se odgovorilo na teškoće i potrebe usled epidemije, u toku 2020. doneta su dva rebalansa budžeta – jedan u aprilu, a jedan u novembru.

Ovim je rebalansima najviše povećan budžet Ministarstva privrede, za gotovo 700 odsto u odnosu na prethodno planirani.

Taj je novac usmeren je na isplatu minimalnih zarada, nadoknadu odloženog plaćanja poreza i doprinosa i druge mere za podršku privredi, pre svega malim i mikro preduzećima, odnosno preduzetnicima.

Značajan deo otišlo je i na takozvani helikopter novac – 100 evra za svakog punoletnog građanina, što je imalo za cilj, kako je objašnjeno, podsticanje potrošnje.

Taj je novac sigurno mnogo značio nezaposlenima, onima koji su ostali bez mogućnosti za neformalan rad ili i inače imaju mala primanja.

Većina ovih mera finansirana je kroz novo zaduživanje države, a manje kroz preraspodele budžeta. Tako je budžet Ministarstva za zaštitu životne sredine smanjen za 25,5 odsto u odnosu na planirano, iako je, sudeći po pokazateljima, stanje životne sredine i rizici kojima je izložena – prioritet.

Do koga stiže budžetski novac u vreme krize 2

Povećan je budžet Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za više od 40 odsto i to najvećim delom za subvencije drumskom, ali i avio saobraćaju.

U izveštaju Fiskalnog saveta o rebalansima, navodi i se i finansiranje aerodroma u Trebinju, što je investicija koja u vreme epidemije, a i inače, zahtevala mnogo više rasprave i transparentnosti.

Istovremeno, očuvano je i čak povećano finansiranje odbrane, uključujući i nabavku naoružanja, što je i po oceni Fiskalnog saveta neopravdano u vreme velike zdravstvene krize.

Budžet ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu je smanjen za skoro 15 odsto, a u tome i budžetski fond za nacionalne manjine. Budžet ministarstva nadležnog za socijalne usluge je smanjen, a finansiranje besplatne pravne pomoći iz budžeta Ministarstva pravde potpuno ukinuto.

Analiza (Rodna analiza uticaja odgovora na kovid 19 u Republici Srbiji, Ženske platforme za razvoj Srbije dostupna je na https://www.osce.org/sr/mission-to-serbia/459391. Rodna analiza budžetiranja odgovora na kovid-19 koju je sprovela Kuća rodnih znanja i politika dostupna je na https://genderhub.org.rs/rodna-analiza-budzetiranja-odgovora-na-covid-19) koju je u sprovela Ženska platforma za razvoj Srbije, uz podršku Misije OSCE u Srbiji, dokumentovala je specifične izazove sa kojima su se součavale žene i osetljive grupe, kao i da socijalne usluge nisu bile dostupne ili su bile dostupne u smanjenom obimu.

Planiranje odgovora na kovid krizu nije u potrebnoj meri uključilo organizacije civilnog društva, a mere za podršku privredi za preduzetnice jesu bile važne, ali i dalje nedovoljne i bez strateškog cilja ka maksimiziranju benefita u okviru raspoloživih sredstava.

Odgovor države je, kad se posmatra budžet i informacije dostupne u javnosti bio usmeren pre svega na muške sektore: plaćeni rad, odbranu, saobraćaj, a u manjoj meri na ženske sektore i potrebe: socijalne usluge, neplaćeni rad, javni prevoz, zaštitu od nasilja.

Uprkos velikom znanju koje je bilo dostupno, uticaj ženskih organizacija i postojeći tela za rodnu ravnopravnost nije ostvaren.

To nam govori da je potrebno jačati njihov uticaja kako bi se javne politike i raspodela zajedničkog novca usmerili i na potrebe žena i transformaciju postojećih obrazaca. Za to je kriza bila dobra prilika – očigledno neiskorišćena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari