Egzistencijalno revitalizovanje metafizike 1Karl Jaspers

Švajcarski izdavač „Schwabe“ iz Bazela poduhvatio se izvanrednog projekta – izdavanja celokupnih dela Karla Jaspersa (1883-1969), koji ide u najznačajnije nemačke filozofe poslednjih decenija.

 U izvesnom smislu poziv filozofa bila je karijera „contre coeur“. Jednom je on zapisao: „Odluka da postanem filozof mi činila je jednako suludom, kao i da sam postao pesnik“. Jaspers je studirao medicinu. Granice empirijske nauke dopunio je svojim pogledom na svet („Weltanschauung“).

„Hajdelberška“ i „Getingenška akademija nauka“ izdaju komentarisano izdanje celokupnih Jaspersovih dela, u kooperaciji sa bazelskim „Karl-Jaspers-Stiftung“ – „Karl Jaspers Gesamtausgabe“, strukturisano u tri modula. Prvi čine (I/1-27) dela koja su za Jaspersovog života objavljena; drugi (II/1-11) i treći (III/1-12) sadrže značajne posthumne publikacije, kao i izbor iz dosad neobjavljenih tekstova iz zaostavštine i autorove prepiske. Jedan tom iz te edicije upravo je objavljen pod naslovom „Filozofska vera u pogledu na Otkrovenje“ („Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung, 1962/63“). Na njemu se zasniva Jaspersov pledoaje izložen u „Filozofskoj veri“ za egzistencijalnim revitalizovanjem metafizike: orijentišući se na fenomenu slobode, koja se po svaku cenu samo u horizontu bezvremenog formira kao metafizičko mišljenje o sebi i svetu kao šiframa transcendentalnosti.

Jaspers pod naslovom „Filozofska vera“ produžuje jednu drevnu evropsku tradiciju interkulturne svetske filozofije, koja se nakon civilizacijskog sloma u „Aušvicu“, u sve većoj meri artikuliše kao politička misao. Reč je delu u čijoj formalnoj strukturi leže šest predavanja koje je Karl Jaspers održao 1947. u Bazelu i koje čini jedno posebno značajnu dopunu njegovim delima. U neuobičajeno jasnoj koncepciji ona tematizuju odnos filozofije prema metafizičkoj veri i njenu dekadenciju kao veru u demone i nihilizam. Istovremeno ona nudi u koncentrisanoj formi premise i osnovne sadržaje Jaspersovog mišljenja. Ovaj spis je i pledoaje za međusobno razumevanje religija. „Verom u Otkrovenje“ Jaspers se još vrlo rano bavio. Bila je osnova za ono što se moglo nazvati filozofskom verom: vera u transcendentnost izvan konfesionalnih granica, koje je bilo u stanju da zasnuje mir među religijama, a da ne prekida postojeće spojeve. Uz ovaj osnovni tekst pridodati su još i tekstovi koji kruže oko istog pitanja i koji se mogu smatrati njegovim varijacijama: „Der philosophische Glaube angesichts der christlichen Offenbarung“ (1960) i jedan razgovor sa Hajncom Carntom „Philosophie und Offenbarungsglaube“ (1963).

Ovaj tom pripremio je Bern Vajdman (rođen 1965). Nakon studija filozofije, germanistike i anglistike u Hajdelbergu, on je od 2012. bio naučni pomoćnik u „Hajdelberškoj akademiji“. Svoju disertaciju i mnoge publikacije posvetio je delu Jaspersa.

U okviru „Gesamtedition der Werke“ („KJW“) trebalo bi da budu objavljena sva dela koje je autor do svoje smrti, 1969. napisao. Njih je po nalogu „Karl-Jaspers-fondacije“ pripremio Kristijan Rabanus. Referencijalni tekst je u načelu bio prvo izdanje. Izbor i ediranje korespondencije („KJB“) predviđa da se, uz već postojeću korespondenciju, njoj doda ona prepiska sa ličnostima iz Evrope, Istočne Azije i SAD, kao i prepiska sa članovima sopstvene porodice. Slično stoji i sa zaostavštinom: „Auswahledition des Nachlasses“ („KJN“) – „zbor iz zaostavštine“. Ona zahvata, mimo već objavljenih spisa, i neobjavljeni materijal. Nešto od toga je još Jaspers sam pripremio, a nešto je samo koncipirao, tako da se i to može priključiti zaostavštini („Nachlasswerk“).

Centralni deo izdavačkog posla čine komentari. Oni sažimaju dosadašnje rezultate istraživanja i imaju za cilj da podstaknu nove pravce u istraživanju. Komentari svakog toma strukturiše se na jedan pregledni komentar i na jedan komentar konkretnog mesta u tekstu. Pregledni komentar predstavlja ukratko tekst i situira ga u celokupnom delu, nudi informacije o nastanku i recepciji i uključuje primarne i sekundarne izvore, kao i istorijsku pozadinu. Tome nasuprot, komentar određenog mesta u tekstu ima formu napomene u detalju. On sadrži podatke za razumevanje primarnog teksta, nudi objašnjujuće kontekste iz pisama ili iz nasleđa i uspostavlja unakrsne spojeve sa drugim piscima ili informiše o istorijskim i ličnostima i događajima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari