Liberalna rabinka o antisemitizmu 1

Fizički nasrtaji na ljude sa kipom, atentat u Haleu, ubistva Jevereja u Francuskoj, jačanje desničarskih ekstremista i islamista, povod su za pitanje antisemitizma, možda u Nemačkoj više no drugde, imajući u vidu holkaust i eliminatorski antisemitizam, o kome je sredinom 1980-ih godina pisao Danijel Goldhagen, a čija je knjiga – Hitler’s Willing Executioners: Ordinary Germans and the Holocaust, izazvala jednu od najdubljih kontroverzi u posleratnoj Nemačkoj.

O antisemitizmu su se vodile, a i danas se vode žučne debate, kako o definiciji i opsegu antisemitizma, tako i u spoju sa tzv. kritikom Izraela.

O ovim i sličnim tendencijama reč je u knjizi Razmišljanja o antisemitizmu (Delphine Horvilleur: Überlegungen zur Frage des Antisemitismus, Hanser, Berlin 2020), koju potpisuje liberalna, reformistička pariska rabinka Delfin Orvije.

Ona smatra da nijedno društvo nije oslobođeno antisemitizma. Svako ponaosob može da bude neprijateljski nastrojen prema Jevrejima, iako većina veruje da se taj problem tiče samo malograđana – a nikako nas samih, veli ona.

Prethodnih godina bilo je reči o antisemitizmu „kao da je u pitanju posebna vrsta ljudi“, ističe Orvije.

I stvarno, antisemitizam je u većini zemalja prestao da bude društveno prihvatljiv, „ali je postao suptilniji, dobija druge forme. Danas se ne mora biti antisemit, da bi se služilo jezikom antisemita“.

Delfin Orvije, rođena 1974. u Nansiju, vodeća je figura liberalnog jevrejskog pokreta u Francuskoj (MJLF), i etablirana zvezda u medijima.

Pre svega zbog eseja koje objavljuje u časopisu Pokret / Tenou’a, u kojima liberalno i angažovano zastupa svoje teze. Ona je provokativna kad, recimo, sa istoričarem ideja Rahidom Bencinom raspravlja o islamskom i jevrejskom nasleđu, ili deci i odraslima objašnjava svet i promišlja o ulozi žene u judejskoj tradiciji…

Zbog toga je pre deset godina bila optužena kao Kalamiti Džejn u sinagogi, ali je nakon napada na jevrejski supermarket 2015. u Parizu, ona bila među prvima koji su pronašli adekvatan ton da o tome u javnosti raspravljaju na pomirljiv način.

Nedavno se pojavila njena knjiga u nemačkom prevodu koja je odmah zauzela top-poziciju među bestselerima.

U osnovi, tu se prastari i iznova obnavljajući antisemitizam konfrontira se sa biblijskim i talmudskim citatima.

Antisemiti rado argumentuju po prijatelj-neprijatelj-šemi i insistiraju na univerzalnosti svoje ideologije, videći sebe u postojanoj odbrambenoj borbi protiv jedne velike i nevidljive moći, sve iz potrebe da spasu svet.

Nejasne genealogije, protivrečne karakterizacije i pogrešna pripisivanja, pri tom, iziskuju objašnjenja i postavljaju nova pitanja. Antisemitizam, pak, želi da svet stoji mirno, da sve upija u svojoj homogenosti.

Tome nasuprot stoji jevrejska svojeglavost, a ova knjiga je neka vrsta elementarnog uvoda u jevrejsko mišljenje.

Drugi deo knjige metodološki je interesantan jer se zasniva na skeptičnim tezama filozofa Žaka Deride da je jevrejsko znanje o sebi nedovoljno da se zasnuje čvrsto tle. Već na početku citirana rečenica Deride – „Jevrejin je drugo ime za nemogućnost da se bude svoj“, biće konfrontirana sa savremenim antisemitizmom.

Knjiga Delfin Orvije sliva se u diskurs o političkoj filozofiji, kao i u radikalnu dekonstrukciju judaizma. Esej postavlja i pitanje jevrejske politike identiteta izvan Izraela. Talmud i rabinski izvori rani su dokumenti u kojima Jevreji sami pokušavaju da razumeju i tumače mržnju.

A, u očima autorke, antisemitizam je „izraz bola za fundamentalnim ne-jedinstvom koje mi ljudi doživljavamo“. Ova misao je svojstvena mnogim judejskim misliocima, od Talmuda do Žaka Deride.

Reč je, recimo na kraju, o izvanrednom eseju jedne veoma elokventne, liberalne, reformističke rabinke, koji otvara novu perspektivu za razumevanje starog pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari