Na inicijativu grčke ministarke kulture Meline Merkuri i francuskog ministra Džeka Langa, Savet ministara Evropske unije uveo je 1985. godine instituciju evropske prestonice kulture, što podrazumeva da jedan ili više gradova svake godine budu proglašeni za kulturnu prestonicu Evrope. Prvi kulturni, glavni grad EU bio je Atina, potom su sledile Firenca, Amsterdam, Berlin, Pariz, Glazgov… Prošle, 2012. to su bili Maribor u Sloveniji i Gimares u Portugaliji, a glavni grad Republike Srbije, Beograd se kandidovao da 2020. godine zauzme to prestižno mesto.

Francuski predsednik, Fransoa Oland 12. januara ove godine, u prisustvu predsednika Evropske komisije Hozea Manuela Baroza, proglasio je Marsej za jednu od dve evropske kulturne prestonice 2013, dok su Košice proglašene prestonicom 19. januara. Na svečanosti u Košicama evropska komesarka za kulturu, obrazovanje, multijezičnost i omladinu, Andrula Vasiliu rekla je da „već više od 25 godina, od kako su uvedene evropske kulturne prestonice, one su vrlo veliki uspeh Unije. Evo došao je i trenutak za koji su se Marsej i Košice dugo pripremali, koji su očekivali od kako su dobili kandidaturu da ove godine budu evropske kulturne prestonice. Sigurna sam da će kulturni događaji u njima biti nezaboravni… i da u njima neće uživati samo njihovi stanovnici već i mnogobrojni turisti iz celog sveta… Kulturne prestonice podstiču kulturni život, ali i dugoročni razvoj, otvaraju nova radna mesta…“

Evropski glavni gradovi kulture predstavljaju najveće kulturne događaje Starog kontinenta. Prestonice su birane na osnovu predloženih programa koji treba da povežu građane prestonice i posetioce iz cele Evrope i da dugoročno podstaknu razvoj tog grada i njegove regije. To je ujedno odlična prilika da ceo svet upozna taj grad i njegove posebnosti. Kao što EU insistira na ravnopravnosti svih jezika država članica, tako isto ističe da razlike obogaćuju kulturu.

Nedavno urađena studija ukazuje da mesto kulturne prestonice Evrope dugoročno donosi gradu koji je dobio tu laskavu titulu ne samo kulturni, već i društveni i ekonomski napredak. Studija pokazuje da se u proseku za 12 odsto uvećava broj turista u odnosu na godinu koja je prethodila nominaciji. Najveći porast broja turista imali su britanski Liverpul 2008. i Sibiu u Rumuniji 2007. godine.

Evropska prestonica kulture investira u pripremnom period značajna sredstva u kulturu. Ove godine, u marseljskoj luci, na kejovima pristaništa, u ogromnom novom izložbenom prostoru, nazvanom J1, uz igralište za decu, biblioteku-knjižaru, restoran sa pogledom na luku smenjivaće se izložbe, uključujući i foto-izložbe, od kojih će neke težiti da prikažu same stanovnike Marseja. Biće i izložbi o Romima iz okoline obližnjeg Arla, nastupaće i njihove mužičke grupe… Već prvog dana otvorena je izložba moderne umetnosti i pronađenih iskopina u gradu i njegovoj regiji… Ne treba propustiti umetnički spektakl Šta je Sredozemlje sa prikazom 11 najznačajnijih mediteranskih gradova i oko dve stotine umetničkih predmeta vezanih za te gradove. Biće prikazani i filmovi o Sredozemlju i njegovoj istoriji počevši od Aleksandrijske biblioteke.

U sklopu umetničkih predstava najavljuje se i 200 cirkuskih spektakla sa svetski poznatim cirkuskim umetnicima. Predstave će se odvijati u samom Marseju, ali i njegovoj okolini. Pored igračkog spektakla Nedodirljivi i Tišine sveta Etjena Saglie, nastupaće i najpoznatiji akrobati, igrači, muzičari, komičari u predstavi posvećenoj Kamiju Boatelu…

Najzad treba reći da je sam Marsej poznat sa svojih 2.600 godina istorije. Mnogobrojni arheološki ostaci njegovih bivših stanovnika Feničana, Grka, Rimljana, krstaša… izloženi su u mnogobrojnim muzejima.

Kroz instituciju evropske kulturne prestonice, Marsej želi da se predstavi kao (naj)značajniji centar Mediterana. Do izbijanja ekonomske krize 2008, EU je planira da u njemu bude njen centar za saradnju sa mediteranskim zemljama izvan Unije. Međutim, što zbog krize, a više zbog „arapskog proleća“, građanskih ratova u Libiji i još uvek u Siriji, sve većeg udaljavanja Turske od Evrope… zastalo se sa tim projektom.

Košice, druga kulturna prestonica Evrope, drugi je po veličini grad u Slovačkoj. Poslednjih godina doživeo je brz i značajan razvoj. Boj nezaposlenih je od 21.000 (2002) spao na manje od 8.000. Prosečna plata je od 474 (2002) porasla na 760 evra. Najznačajniji objekti u gradu su podignuti u XVIII i XIX veku, među njima katedrala Sv. Elizabete, kapela Sv. Mihajla, nacionalno pozorište, palata Jakabov…

U Košicama umetnički festival započeće u nacionalnom pozorištu, potom će preći u arenu i na mnogobrojne kulturne scene, u barove, restorane. Predviđene su Literalne noći, dramske predstave u Gradskoj kući pored onih u pozorištu, izložbe po galerijama… Otvorena je za publiku tek renovirana katedrala Sv. Elizabete… Tokom 2013. biće održana velika džez smotra, slovački televizijski, folklorni i gastronomski festival, kao i predstava Bela slovačka noć, prvi put izvedena sa velikim uspehom pre dve godine. Državna filharmonija Slovačke, pored svojih redovnih izvođenja, imaće orguljaški koncert… Košice, konačno, žele da se prikažu kao grad na raskrsnici puteva između Zapada i Istoka.

U jesen prošle godine Evropska komisija odlikovala je nagradom Melina Merkuri, koja ima i novčani deo od milion i po evra, oba kulturna glavna grada Evrope, Marsej i Košice, zbog uspešnih priprema za ulogu koja im je dodeljena.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari