Prvi izbori za Skupštinu Kosova održani su 17. novembra 2001. godine, a na njima je srpska koalicija „Povratak“ osvojila 22 mandata. To je najbolji rezultat koji su srpski politički subjekti ostvarili na kosovskim izborima od dolaska međunarodne zajednice na Kosovo. Koalicija „Povratak“ je osvojila 89.388 glasova, odnosno 11,34 posto, ili 22 poslanička mandata. Deset mandata je bilo rezervirano za Srbe, a 12 mandata „Povratak“ je dobio u skladu sa brojem osvojenih glasova. Do sada su vodeće političke stranke iz albanske većine bile Demokratski savez Kosova (LDK), Demokratska partija Kosova (PDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Alijansa za novo Kosovo (AKR).

Kosovo je ponovno pred novim izazovom, jer će vanredni parlamentarni izbori biti test izdržljivosti kosovske demokracije. Predstojeći parlamentarni izbori su specifični ne samo zbog toga što su prvi izbori poslije proglašenja nezavisnosti, već i zbog toga kako je došlo do njih, i treće zbog novih političkih aktera na zatvorenoj kosovskoj političkoj sceni. Parlamentarni izbori na Kosovu trebali su biti održani odmah poslije proglašenja nezavisnosti. Usprkos protivljenju opozicije izbori nisu održani, jer predstavnici međunarodne zajednice na Kosovu nisu dozvolili održavanje izbora i tako su podržavajući vladu premijera Hashima Thašija suodgovorni za današnju situaciju na Kosovu koja je u mnogim segmentima katastrofalna.

Odlazak Fatmira Sejdiua

Odluka Ustavnog suda Kosova, prema kojoj je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu kršio kosovski ustav jer je istovremeno zauzimao dvije pozicije, predsjednika Republike Kosovo i predsjednika Demokratskog saveza Kosova (LDK), koju je bio navodno zamrznuo predstavlja početak raspleta. Fatmir Sejdiu je poslije odluke Ustavnog suda odlučio da se povuče sa pozicije predsjednika Kosova i da aktivira svoju poziciju predsjednika LDK, koju je 7. novembra 2010. na Kongresu LDK izgubio. Sve se događalo u režiji Hashima Thašija, koji je preko svojih zastupnika u Skupštini Kosova pokrenuo inicijativu, da se poslije tri godine vršenja funkcije predsjednika Kosova utvrdi, da li Sejdiu krši ustav pošto istovremeno obnaša obje funkcije, predsjednika države i stranke. To „otkriće“ imalo je za cilj da se oslabi LDK i stvori ambijent za vanredne izbore. Hashim Thaši i njegova PDK smatrali su, da je ovo najbolje vrijeme za izbore, jer je LDK oslabljena, dok je lider opozicije Ramush Haradinaj u pritvorskoj jedinici haaškog Tribunala. Time su povećali svoje šanse da PDK bude pobjednik izbora.

Analitičari postavljaju pitanje, da li će se takvo ponašanje Thašiju i PDK isplatiti. Odgovor će biti poznat 12. decembra. Međutim, analitičari upozoravaju, da većina političkih partija na Kosovu ne žele praviti koaliciju sa Thašijem i PDK izuzev pojedinih srpskih stranaka, koje otvoreno najavljuju koaliranje sa Thašijem. Odlazak Fatmira Sejdiua sa pozicije predsjednika Kosova oslabio je njegov uticaj unutar svoje stranke LDK što je rezultiralo i porazom na stranačkom Kongresu kada je uvjerljivo izgubio od gradonačelnika Prištine Isa Mustafe, koji je vatreni politički protivnik Hashima Thašija. Izbor Isa Mustafe za predsjednika LDK povećao je entuzijazam i pozitivnu energiju ne samo u LDK nego i kosovskoj javnosti. Karakteristika Isa Mustafe je da „dva puta mjeri“ i jednom „sječe“.

Euforija izborom Isa Mustafe kratko je trajala. Razočarenje se pojavilo poslije izbora novog Predsjedništva LDK i predstavljanjem liste za Skupštinu Kosova. Analitičari smatraju, da je Isa Mustafa napravio dvije strateške greške. Prva, očekivalo se da će napraviti značajnije promjene u stranci, međutim, promjene su bile samo kozmetičke. U novom Predsjedništvu LDK zadržao je pojedince, koji su vječito na pozicijama u stranci od njenog osnivanja kao što su Sabri Hamiti, Eqrem Kryeziu i drugi od kojih su kosovski građani umorni i koji nemaju ništa novo ponuditi. Očito je da Isa Mustafa nije imao hrabrosti da ponudi nešto novo građanima Kosova ili neko novo lice na političkoj sceni. Druga strateška greška Isa Mustafe je što nije uspio zadržati Uke Rugovu u LDK. Procjene su, da ukoliko bi se Uke Rugova vratio u LDK na poziciju potpredsjednika velika vjerojatnoća je, da bi oni bili pobjednički tandem. Poslije odlaska Sejdiua u LDK se može reći da je sve isto samo više nema Fatmira Sejdiua i Uke Rugove.

Rugovin sin u Haradinajevoj stranci

Uspjeh AAK da je u svoje redove privukla kao partnera Uke Rugovu, sina historijskog lidera kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove, ocjenjuje se kao činjenica, koja će imati pozitivan uticaj na izborni rezultat AAK. Analitičari smatraju, da je odluka AAK bila strateška imajući u vidu, da je Ramush Haradinaj u Haagu iako će biti nosilac liste, a Uke Rugova drugi. Ipak će kampanju na svojim leđima nositi Uke Rugova sa ostalim bliskim suradnicima Ramusha Haradinaja. Neučešće Haradinaja u kampanji predstavlja veliki hendikep za AAK i taj prazni prostor će popuniti Uke Rugova. Izbori su velika šansa za AAK.

U aktualnoj konstelaciji političkih odnosa na Kosovu optimizam ulijeva pojava dvije nove političke stranke, koje su formirali mladi ljudi, koji do sada nisu bili uključeni u kosovsku politiku. Prva politička stranka je „Novi duh“ (Fryma e Re – FER), koju su osnovala dvojica aktivista civilnog društva Kosova, Ilir Deda i Shpend Ahmeti. Obojica su obrazovana na američkim i britanskim univerzitetima. Druga politička stranka je Pokret „Samoopredjeljenje“ (Vetvendosje) sa radikalnim liderom Albinom Kurtijem na čelu. Energija i entuzijazam, koje je pokazala novoosnovana partija FER u mnogome može pozitivno uticati na građane Kosova i izvan njega. Njihova liberalno-demokratska orijentacija privukla je puno mladih ljudi, koji čine većinsku populaciju na Kosovu i koji u stranci FER vide nadu koja će promijeniti političko, ekonomsko i društveno sivilo, koje je već godinama prisutno na Kosovu. Osnivači FER su pokazali, da civilno društvo ima kapaciteta da građanima Kosova ponudi neku drugu viziju budućnosti Kosova. U kojoj mjeri će građani Kosova podržati FER i Vetvendosje pokazat će izbori. Sasvim sigurno novu kosovsku vladu teško će biti sastaviti bez ove dvije političke stranke.

Srbi sa Hašimom Tačijem

Na predstojećim izborima značajno bi bilo da predstavnici manjinskih zajednica na Kosovu sudjeluju na izborima prije svega Srbi koji žive na Kosovu i raseljena lica. Iako zvanični Beograd ne preporučuje Srbima sudjelovanje na izborima, jer se prema mišljenju Beograda nisu ispunili uvjeti za sudjelovanje značajan broj Srba ipak će sudjelovati na izborima i prema najavama namjeravaju poslije izbora koalirati sa Hashimom Thašijem i PDK, tako bi omogućili Thašiju da ponovno postane predsjednik vlade Kosova.

Autor je politikolog iz Trbovlja (Slovenija), saradnik Međunarodnog instituta IFIMES

Neočekivana savezništva

Očekuje se, da će parlamentarni izbori doprinijeti promjeni političke scene Kosova na kojoj su do sada bili uglavnom isti političari. Predstojeći izbori na Kosovu biće specifični zbog brojnih predizbornih koalicija. Od trenutka kada je bilo jasno, da će se izbori održati u decembru 2010, a ne u februaru 2011 skoro sve stranke (velike i male) su nastojale da ubrzano sklapaju predizborne koalicije. Najbrojnija je koalicija Behgjeta Pacollija (Alijansa za novo Kosovo-AKR), koja ima ukupno sedam koalicionih partnera. Ono što je nekada bilo nemoguće na kosovskoj političkoj sceni postalo je moguće. Pacolli je u koaliciji sa bivšim premijerom i predsjednikom kosovskih socijaldemokrata Agimom Čekuom. Sin Ibrahima Rugove Uke Rugova je u koaliciji sa Ramushom Haradinajem, bivšim premijerom i predsjednikom opozicione Alijanse za budućnost Kosova (AAK). Vjerojatno najnevjerojatnija kombinacija je, da se na listi PDK nalazi bivši kosovski premijer iz redova AAK Bajram Kosumi.