Ne mogu Vam tačno reći šta je specijalni izaslanik UN za pregovore o budućem statusu Kosova Marti Ahtisari predložio kao konačno statusno rešenje. Ahtisarijev dokument sada svako tumači na osnovu ranije verzije predloga koji je bio usvojen. Činjenica je ova konačna verzija nije mnogo različita od verzije koja je kasnije revidirana, a koju su obe pregovaračke strane protumačile kao nezavisnost pod nekom vrstom nadgledanja.

Ne mogu Vam tačno reći šta je specijalni izaslanik UN za pregovore o budućem statusu Kosova Marti Ahtisari predložio kao konačno statusno rešenje. Ahtisarijev dokument sada svako tumači na osnovu ranije verzije predloga koji je bio usvojen. Činjenica je ova konačna verzija nije mnogo različita od verzije koja je kasnije revidirana, a koju su obe pregovaračke strane protumačile kao nezavisnost pod nekom vrstom nadgledanja. Pozicija predsednika Ahtisarija biće jasna onog dana kada bude javna sednica SB UN. Njen datum još nije poznat, o tome će odlučiti SB. Dokument je tek u četvrtak predat generalnom sekretaru UN, a kada će biti objavljen ne zavisi od Unoseka, nego od Njujorka. Potrebno je da se najpre prevede na jezike država članica Saveta bezbednosti, da bi bio objavljen kao zvanični dokument UN, na kojima je i odluka da li će biti dostupan i javnosti – kaže u razgovoru za Danas Remi Durlo, portparol Kancelarije specijalnog izaslanika UN za pregovore o budućem statusu Kosova.

Ahtisarijevo lobiranje

Šta je cilj diplomatske turneje Martija Ahtisarija po državama nestalnim članicama SB UN koje su pokazale uzdržanost prema njegovom predlogu?

– Možete to nazvati promocijom njegovog predloga, ali i lobiranjem na isti način na koji je Srbija počela da lobira u određenim zemljama protiv Ahtisarijevog predloga. On neće obići samo zemlje koje su bile rezervisane prema predlogu, mada je jasno da ne moramo ići u one zemlje u kojima nas već podržavaju. To je kao izborna kampanja. Ne provodite onoliko mnogo vremena sa onim ljudima koji vas već podržavaju, nego pokušavate da pridobijete one koji to još nisu učinili.

Za Srbiju je logično da lobira, jer je pregovaračka strana. Da li i Unosek tako vidi svoju ulogu i kako biste definisali poziciju Martija Ahtisarija, jer od početka pregovora mnogima nije jasno da li je on samo posrednik ili i arbitar?

– Mi nismo pregovaračka strana, ali mi smo izneli predlog i sada moramo da ga objasnimo i da ga promovišemo. Jasno je da postoje članovi SB kojima je situacija na Kosovu jasnija nego drugima. Za razliku od stalnih članica SB i evropskih zemalja, arapske i afričke zemlje, zemlje Latinske Amerike nemaju puni uvid u ovu situaciju i zato će im Ahtisari objasniti zašto je njegov predlog u ovom trenutku najbolje rešnje. Teško je, čak i teoretski, razlučiti ulogu da li je neko posredniik, onaj koji obezbeđuje razgovore ili arbitar. Uloga onog ko obezbeđuje razgovore je samo da stvori uslove da se oni održe. Posrednik je, teoretski, neko ko – osim što omogućava razgovore – unosi svoje ideje i pomaže stranama u razgovorima. Ideja je da će strane više ili manje podržati ideje posrednika, ali to nije obavezujuće. Arbitar je onaj koji na kraju daje svoje rešenje sa idejom da je to obavezujuće. Gospodin Ahtisari je nešto bliže posredniku – on iznosi svoje ideje, nije samo onaj ko omogućuje razgovore, ali on nije taj koji odlučuje. Odlučuje SB.

Dostavljanje konačne verzije Ahtisarijevog predloga UN u Unoseku ocenjuju kao „značajan moment u pregovaračkom procesu i moguće otvaranje njegove nove faze“, što je glavni razlog Durloove dvodnevne posete najpre Beogradu, a potom i Prištini, gde planira da razgovara samo sa novinarima. Durlo negira najave da bi Ahtisari pred SB mogao da se pojavi već 26. marta, objašnjavajući da je iz Unoseka saopšteno da će „dokument biti spreman za SB od nedelje koja počinje 26. marta, što znači da će biti preveden, dostavljen SB i, možda, biti javan“.
Iako se spekualcije o budućnosti Ahtisarijevog predloga pred SB UN kreću od njegovog odbacivanja do prihvatanja, a pominje se i mogućnost donošenja samo tehničke rezolucije o zameni međunarodne misije na KIM, Durlo ističe da je odluka na SB, mada se „Unosek nada da će njegov dokument biti prihvaćen u celosti i što pre“.
– Stav Unoseka je da što pre SB UN stavi na dnevni red naš predlog i usvoji novu rezoluciju, to bolje. Ne vidimo nikakav razlog da se proces dalje odlaže. Mi smo 10. marta videli da nema nikakvog zajedničkog stava strana u pregovorima i procenili da je pregovarački potencijal strana iscrpljen. Ne tražimo nastavak pregovora, jer nam je jasno da on ne bi rezultirao nikakvim napretkom. Jasno nam je da što pre treba ovo rešiti i dozvoliti Kosovu da ima pristup međunarodnim fondovima kako bi moglo da ojača svoju ekonomiju. Takođe procenjujemo da ćemo na terenu imati više stabilnosti nego do sada, ukoliko ne budemo dalje odlagali proces – tvrdi Durlo.
Kako komentarišete kritike Beograda da su dosadašnji pregovari loše vođeni, da pravi pregovori tek treba da počnu, kao i ocene Rusije i Kine da je pregovarački proces prerano zatvoren?
– Mi ne komentarišemo proces. Sačekaćemo da stvari počnu da se odvijaju. Rasprava će početi kad dokument bude spreman, a to je pred kraj ovog meseca. Što se tiče Rusije, ona je od početka podržavala ovaj proces u okviru Kontakt grupe.
Šta ako Rusija, zbog neslaganja Beograda sa Ahtisarijevim predlogom, ipak stavi veto u SB UN?
– Videćemo šta će se događati. Do sada smo samo čuli Ruse koji kažu da neće podržati predlog koji Beograd ne može da prihvati. Nismo ih čuli da kažu da će staviti veto.
U čemu je konkretno Ahtisarijev predlog kompromisno rešenje?
– Problem je što pregovaračke strane nemaju ni u čemu zajednički stav, a to u praksi znači da one očekuju od druge strane da u potpunosti usvoji njihov stav. Nije fer reći da Unosekov predlog odražava samo gledišta prištinske delegacije. On je, ipak, kompromis, jer je početna pregovaračka pozicija Prištine bila je da oni žele isključivu, jasnu, nedvosmislenu nezavisnost bez međunarodnog prisustva, zbog čega prištinska delegacija kaže da je učinila bolne ustupke tokom pregovora. To što se čini da je Priština danas spremna da prihvati naš predlog, a Beograd nije, ne znači da on nije kompromisnog karaktera.
Šta je za Unmik bilo neprihvatljivo u predlogu Beograda da KIM bude „država unutar države, ali bez promena unutrašnjih granica“?
– Problem je što predlog Beograda nije bio prihvatljiv za izuzetno veliku većinu naroda na Kosovu. Reč je o jednom od zaključaka sa ministarskog sastanka Kontakt grupe u januaru 2006. u Londonu, na kome je učestvovala i Rusija, a koji jasno kaže da svako rešenje mora biti prihvatljivo za većinu građana Kosova. To moramo imati na umu. Razlog zbog kojeg predlog Beograda nije prihvatlljiv za većinu naroda na Kosovu postoji. Kosovo je imalo široku autonomiju pre 1989, koju je Milošević ukinuo. Posle svega što se dogodilo od 1989. i 1999. – represije, krize, oružanog sukoba i NATO intervenije, ne može se očekivati da Albanci tek tako prihvate taj predlog. Problem je i što tokom svih ovih pregovora od beogradske delegacije nijednom nismo čuli da je ono što se događalo devedesetih godina bilo pogrešno. Stiče se utisak da je iz nekog neznanog razloga 1999. NATO bombardovao Srbiju i da su tada počeli da se proganjaju Srbi na Kosovu.
Srpsko-albanski spor traje 120 godina, zbog čega međunarodna zajednica nije, recimo,1999, posle NATO bombardovanja Srbije, proglasila nezavisnost KIM? U međuvremenu je Slobodanu Miloševiću suđeno u Hagu, a u Beogradu je sada demokratska vlast.
– I sam predsednik Ahtisari rekao je da je možda bilo bolje da je 1999. proglašena nezavisnost ili da je u tom trenutku postavljen niz kriterijuma za narednih pet godina da bi, ukoliko bi ih Kosovo ispunilo, onda i bilo proglašeno nezavisnim. U suštini mi smo prošle godine počeli da radimo nešto što je trebalo biti urađeno pre sedam godina. To je životna činjenica koju ne možemo promeniti i sad moramo da uradimo ono što se mora uraditi. Srbija je danas nesporno demokratska, ali njeni današnji nedvosmislemo demokratski lideri moraju da se suoče sa odgovornošću i sa posledicama koje im je ostavio režim iz ‘90-tih.
Ukoliko KIM dobije nezavisnost, kako će se međunarodna zajednica suočiti sa neslaganjem i nezadovoljstnom većine naroda u Srbiji, čiji je Pokrajina još uvek deo i po Rezoluciji 1244 SB UN i ko će u tom slučaju biti odgovoran za nasilje nad kosovskim Srbima pod upravom UN posle 1999?
– Već je izvestan broj ljudi suđen, a od nedavno i osuđen za terorističke aktivnosti protiv Srba u periodu od 1999. Mere se preduzimaju i protiv onih koji su počinili te zločine. Što se tiče nezadovoljstva ili, možemo reći, osećaja poniženosti Srba posle svega ovog, možda bi najbolji način bio da Srbija još snažnije krene putem evropske integracije. Znam da put evropske integracije i pitanje Kosova nisu direktno povezani, niti se tu radi o zameni, ali smatram da će kad se pitanje Kosova reši, Srbiji biti mnogo lakše da se koncentriše na pitanje svoje evropske integracije. Za pridruživanje EU postoje kriterijumi koje treba ispuniti, ali ideja EU je da te granice koje budu, neće više biti tako bitne.
Mnogi smatraju da je način na koji je Unmik proteklih osam godina upravljao KIM vodio ka nezavinosti i da je sada za deo međunarodne zajednice problem da kosovskim Albancima kaže da u međunarodnom pravu nema mnogo mogućnosti za njihove želje. Kao bivši portparol Unmik kako to komentarišete?
– Ne bih komentarisao, jer nisam više u Unmiku, ali ne bih rekao da je to istina. Kada pogledate period takozvane istorije Unmika, on je do 2004. bio misija koja je održavala status kvo. Posle martovskih nemira postalo je jasno da se takvo stanje ne može više održati. Ne može se reći da je nasilje pobedilo, ali je ono na jedan način podsetilo međunarodnu zajednicu da problem Zapadnog Balkana nije potpuno rešen i da to treba završiti.
Rešavajući pitanje KIM Ahtisari je otvorio pitanje granica Srbije. Da li to znači da međunarodna zajednica na Zapadnom Balkanu vidi kao problem samo albansko pitanje ili će sada otvaranjem srpskog pitanja situacija postati još komplikovanija?
– To je dobro pitanje, ali za međunarodnu zajednicu. Predsednik Ahtisari nije se bavio pitanjem Zapadnog Balkana, nego samo Kosovom.
Ali, i Vi i on tvrdite da je ponuđeno rešenje garant stabilnosti celog regiona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari