Regionalno kafenisanje 1

Tradicija ispijanja kafe-kave-kahve, na prostorima nekadašnje Jugoslavije, koju sve češće zvaničnici i mediji zovu bezličnim terminom region, široko je rasprostranjena i nezaobilazna.

U Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, dan najčešće počinje kafom-kavom-kahvom, turskom, domaćom, espresom… svejedno. Posle jela, u kafiću, gostima ili kod kuće, kafica je uvek nezaobilazna.

Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić i bivši premijer Srbije Zoran Živković sreli su se tako u Zagrebu. Popričali o odnosima dve zemlje i naroda, složili se da sukobi nigde ne vode i naravno seli da popiju kavicu u jednom zagrebačkom kafiću. Mnogi će pomisliti da je lako „bivšima“ Mesiću i Živkoviću da se nalaze u danima kada su odnosi dve zemlje toliko zategnuti da tabloid čiji je glavni i odgovorni urednik blizak srpskom premijeru Aleksandru Vučiću najavljuje „Oluju II“, napad Hrvatske na Republiku Srpsku, a novinar i poslanik vladajuće SNS u Skupštini Srbije Miroslav Lazanski uveliko poredi vojnu snagu.

Bez brige, Vojska Srbije je, po Lazanskom, najjača „u regionu“. Samo „sitnica“ sreću kvari. Iza Hrvatske stoji NATO. Koga je briga šta „bivši“ Mesić i Živković pričaju? Ipak, nisu njih dvojica nestali sa političke scene. Živković je poslanik u aktuelnom sazivu Skupštine Srbije, Mesić bi mogao da uđe u sledeći Sabor i to na listi Narodne koalicije, te nije loše što su se našli i popili kavicu. Još kada bi njihovim stopama i drugi krenuli. Može li iko da zamisli da, recimo Narodna koalicija osvoji najviše glasova, lider SDP Zoran Milanović formira narednu Vladu Hrvatske i sedne na kavicu s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem? Ili Milanovića Bakir Izetbegović ugosti na kahvi na Baš čaršiji? Deluje neverovatno, s obzirom na Milanovićeve reči na račun Srbije i BiH tokom kampanje, ali ne bi bilo prvi put da političari jedno govore u kampanji, a drugo rade kad dođu na vlast.

Treba najpre preživeti 11. septembar i sačekati rezultate izbora u Hrvatskoj. Jeste Srbija bila jedna od tema izborne kampanje u Hrvatskoj, ali Beograd se zvanično ne bavi izborima u susedstvu i nada se boljim odnosima sa Zagrebom i budućom hrvatskom vladom. Retko ko je ipak ravnodušan prema tome ko će predvoditi sledeću Vladu Hrvatske, a lider SDP i kandidat Narodne koalicije za premijera Zoran Milanović je u pravu kada kaže da je interes srpske vlasti da HDZ dođe na vlast. Što nije čudno, s obzirom na njegove predizborne izjave. Agencija 2×1 komunikacije, za koju portal index tvrdi da je do sada redovno prognozirala pobedu HDZ, sada predviđa pobedu Narodne koalicije, odnosno SDP, koja bi, po njima, trebalo da osvoji 59 mandata, HDZ 55 mandata, Most 13 mandata, Živi zid šest mandata, IDS tri mandata, a HDSSB i lista Bandić Milan po dva mandata. Premijer Srbije Aleksandar Vučić prvi je, čak i pre objavljivanja zvaničnih rezultata, čestitao Karamarku pobedu HDZ na prošlim izborima. Da li će i Milanoviću ako SDP osvoji prvo mesto? Da li bi Milanovića obradovala čestitka „malog od Šešelja“?

Poređenja radi, na prošlim izborima održanim novembra 2015. koalicija oko HDZ osvojila je 59 mesta u Saboru, SDP 56, a „Most nezavisnih lista“ 19 mandata. Ukoliko se predviđanja obistine, a iskustvo nam pokazuje da treba biti bar malo skeptičan prema istraživanjima ove vrste, može se lako desiti da SDP zabeleži Pirovu pobedu, jer su ipak daleko od potrebne apsolutne većine. Kako ni SDP ni HDZ verovatno neće osvojiti apsolutnu većinu, uslediće već viđeni mučni i višenedeljni pregovori u kojima su, kao što su prošli izbori pokazali, filmski obrti mogući u svakom trenutku. I nije gotovo dok u Saboru neko ne dobije 76 glasova.

Ako rezultat izbora ne bude bitno drugačiji od prognoza, biće to dokaz da su SDP i Milanović ipak „od sigurnog napravili veresiju“. Jer vlada Tihomira-Tima Oreškovića formirana nakon novembarskih izbora, koju su činili HDZ i „Most“ napravila je toliko grešaka da je čudo da ih SDP ne „počisti“. Neposredno po padu Oreškovićeve vlade i raspisivanja izbora, prednost SDP nad HDZ bila je dvocifrena, ali se nekoliko dana pred izbore, skoro istopila. Šta se desilo? Desio se Plenković. Izborom novog predsednika Andreja Plenkovića, HDZ je uspeo da se vrati u trku. Tomislava Karamarka niko više ne pominje, a bivši lider se nije pojavio ni na jednom predizbornom skupu. Uz parolu „Vjerodostojno“ Plenković se nametnuo kao pristojno lice HDZ, čime je vratio značajan deo birača. U „pluseve“ mu se može računati i to da nije bio deo ranijih vlasti i samim tim nije uprljao ime i političku karijeru skandalima i aferama. Milanović je, međutim, oštrim nacionalističkim izjavama pokušao da broj glasača poveća i biračko telo proširi i na desnicu. Da li je uspeo, videćemo u nedelju oko ponoći. Nije neobično da zvanično socijaldemokratske stranke „regiona“ skreću udesno. Mnogi su zaboravili, ali Milorad Dodik i njegov SNSD su fol socijaldemokrate. Socijaldemokrata je i bivši predsednik Boris Tadić, kao i DS u raznim oblicima i formama. NJihovim stopama koketiranja s nacionalizmom ide i Milanović, koji očigledno ima problem s imidžom i polarizuje hrvatsko javno mnjenje. Jedno od tamošnjih istraživanja pokazuje da je na listi pet najpozitivnijih političara Hrvatske predsednica Kolinda Grabar Kitarović prva sa 15,75 odsto podrške. Drugi je lider HDZ Andrej Plenković sa 12,75, a Zoran Milanović treći sa 12,10 odsto glasova. Lider SDP, međutim, vodi na listi „negativaca“ sa 28 odsto glasova. Drugoplasirani lider HDZ Plenković značajno zaostaje sa 21 odsto glasova.

SDP i HDZ odlučno odbacuju mogućnost formiranja „velike“ koalicije, pa se čini da je saradnja sa „Mostom“, „Živim zidom“, manjinama, Bandićem jedino rešenje za formiranje buduće vlade. A u pregovorima će biti važan i koalicioni kapacitet i ličnost glavnih pregovarača Milanovića i Plenkovića. Profesor Žarko Puhovski ubeđen je da ni sledeća Vlada Hrvatske neće biti dugovečna i da je velika koalicija SDP i HDZ jedino rešenje za stabilizaciju političkih prilika u zemlji. Po Puhovskom i naredna koalicija može biti slaba. „Bojim se da je moguće da ćemo opet ići na izbore za osam mjeseci do godine dana i tada će sigurno svima biti jasno da je velika koalicija rješenje“, predviđa Puhovski.

Prema najavi, premijer Srbije Aleksandar Vučić će u nedelju, 11. septembra, biti zauzet drugim obavezama i neće možda imati toliko vremena da prati rezultat izbora u Hrvatskoj. Sa predsednikom RS Miloradom Dodikom bi trebalo da otvori autoput spornog i znakovitog naziva 9. januar. Onda će, dok trepnemo, doći i 25. septembar i najavljeni referendum o Danu RS. Slede nam, znači, nove napetosti koje ovdašnji političari očigledno ne znaju ili verovatnije ne žele da smire, a Vašington i Brisel su trenutno zauzeti važnijim problemima. Da nemamo ovakvih nacionalističkih napetosti, čime bismo se bavili? Poskupljenjem struje i vode? To je tako banalno u odnosu na „visoke“ državotvorno-nacionalne teme i dileme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari