Nikola Karaklajić Posle prošlonedeljnog napisa „Ne budi alav“ izgleda nekako prirodno da se još malo zadržimo na ovoj temi. Ovoga puta reč je o jednom otvaranju koje zaista sadrži avanturističke elemente i u kome i jedna i druga strana moraju dobro da paze kako žrtvuju i kako uzimaju figure! U okviru sistema Italijanske odbrane poznato je da je najslabija tačka u kampu crnog polje „f7“ (a „f2“ kod belog ) te izgleda malo neobično ako se igrači uopšte na to ne osvrću već „teraju

po svome“.

Nikola Karaklajić Posle prošlonedeljnog napisa „Ne budi alav“ izgleda nekako prirodno da se još malo zadržimo na ovoj temi. Ovoga puta reč je o jednom otvaranju koje zaista sadrži avanturističke elemente i u kome i jedna i druga strana moraju dobro da paze kako žrtvuju i kako uzimaju figure! U okviru sistema Italijanske odbrane poznato je da je najslabija tačka u kampu crnog polje „f7“ (a „f2“ kod belog ) te izgleda malo neobično ako se igrači uopšte na to ne osvrću već „teraju

po svome“…
Tako je i nastao malo neuobičajen napad posle 1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lc4 Sf6 4.Sg5 i na zaprepašćenje belog partner mu je odigrao Lc5 ne hajući za svoju slabost na f7. To se dogodilo u partiji Mikulka – Traksler, 1890. godine i tako je ovo otvaranje i dobilo naziv „Trakslerov napad“. (Karl Traksler je inače malo poznati češki šahista iz XIX veka) Ovaj potez 4… Lc5!? me u ovoj poziciji podseća na onog toreadora koji jarko crvenim barjakom maše pred očima bika! Pa beli i jeste navalio na tačku f7, a crni mu još kaže :
„Samo izvoli!“ I, naravno, posle 5.Sf7 napadnuti su i dama i top, ali osnovna Trakslerova ideja je bila da se žrtvuje crni lovac na f2 pa tako dobijamo osnovnu sliku Trakslerovog napada:
I sad možemo da se prisetimo onog našeg saveta „Ne budi alav!“ jer posle 6.Kf2 Se4 crna dama ima izlaz do h4 i time se uključuje u napad. A da to nije tako naivno može da posluži kao ilustracija i partija sa šampionata

Slovačke 1994. godine između J. Deka i Jozefa Mikite u kojoj je beli predao već u 11. potezu: 6.Kf2 Se4 7.Ke3 Dh4 8. Sh8 („eh, moj alavko!…) Df2 9.Ke2 d5! 10.Kd3 Lf5 11.Kc3 Dd4 i beli je predao jer sledi mat kroz dva poteza. Nećete verovati ali se slično završila i jedna dopisna partija Bartch – Lange, 1984. gde je beli na 9,,, d5! povukao 10. Ld5 i odmah dobio mat 10… Lf5!
Pa bar u dopisnim partijama može da se razmišlja, tako da nije jasno da li Trakslerov napad ima kakvu hipnotičku moć!?
Ovako komplikovana igra ima svoje pristalice naročito među mladima.. Ne prođe nijedan kadetski šampionat Evrope ili Sveta, a da se na njima ne pojavi Trakslerov napad. Obično žrtve ispadnu oni koji su manje spremni za ovu komplikovanu poziciju.
1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3. Lc4 Sf6 4. Sg5 Lc5!? 5.Sf7 Lf2 6.Kf1 De7 7. Sh8 d5 8. ed5 Sd4 9.c3

Lg4 10. Da4 Sd7 11.Kf2 O-O-O !
I odjednom se bela našla pod jakim napadom.
Bez obzira na topa više, teško je pronaći dobru odbranu.
U pomenutoj partiji je još igrano 12.cd4 Tf8 13. Kg1 ed4 i bela se predala.
Pa kako se onda braniti od Trakslerovog napada?
Može se odmah igrati 5. d4 ili slediti preporuku „Šahovskog informatora“ 5.Lf7 Ke7 6. Lb3 (ili 6. Ld5) ali ako ste raspoloženi za izazove i usuđujete se da prihvatite bačenu rukavicu onda je ipak najbolje da proučite knjigu J.Jestrina
„Zaštita dva konja“ u kojoj on daje zanimljivu ideju o vođenju protivnapada: 1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lc4 Sf6 4. Sg5 Lc5 5.Sf7 Lf2 6. Kf1 De7 7. Sh8 d5 8.ed5 Sd4 i umesto 9.Kf2 ili 9.Sc3 ili 9.Le2 ili 9.c3 (a u poslednje vreme se preporučuje 9.h3) Estrin iznosi novu ideju 9.d5- d6!
Ko će pre?
U slučaju 9… Dd6 10. c3 Lg4 11.Da4 Sd7 12. Kf2 Df6 pa po jednoj preporuci treba igrati 13.Ke1 O-O-O 14.Tf1 Dh4 15.Tf2 Sb6 16. g3 Dh3 17.cd4 Sc4 18.Sf7, a po drugoj 13.Kg1! O-O.O 14. cd4 Sb6 15.Db3 Sc4 16.Dg3! i beli se odbranio od svih pretnji!
Ali ako tog pešaka ne uzme damom već 9… cd6 onda bi išlo 10. c3 Lg4 11. Da4 Sd7 12.Sf7 Df6 13.Sd6 Dd6 14.Kf2 Df6 15.Ke1 O-O-O 16. cd4 ed4 17. Le2! Te8 18. Dc2 Kb8 19.d3 i beli bi se odbranio od mata (ali ne i od večnog šaha 19… Te2 20.De2 Le2 21.Ke2 De5 22. Kf2 Df5 itd)
U svakom slučaju, šahovska teorija nije dala svoju poslednju reč o Trakslerovom napadu, a na Internetu se i dalje pojavljuju nove partije, pa eto prilike za mlade istraživače da svaki novi potez stave pod šahovski mikroskop. Za svaki pronađeni „protivotrov“ nagrada se isplaćuje u poenima!
Na kraju da vam ispričam i jednu zanimljivost koja nema veze sa trakslerom:
Tokom velikog Londonskog turnira 1922. godine na kome su učestvovali poznati velemajstori, organizatori odvedu učesnike u pozorište da im pokažu čuveni londonski balet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari