Za i protiv izlaska iz Republike Srpske

Omer Karabeg: Naši sagovornici su dva funkcionera vladajućih stranaka u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine: u Sarajevu Sadik Ahmetović, član Predsjedništva Stranke demokratske akcije, a u Banjaluci Rajko Vasić, član Glavnog odbora Stranke nezavisnih socijaldemokrata. Vlada Republike Srpske nedavno je proglasila Srebrenicu područjem od posebnog socijalnog i ekonomskog značaja. Šta to praktično znači za stanovnike Srebrenice i zašto je to učinjeno?
Rajko Vasić: To je logičan potez Vlade Republike Srpske koja je još ranije formirala fond za razvoj istočnog dijela Republike Srpske. Taj fond će raspolagati sa 100 miliona eura koji će pristići iz prodaje Telekoma i naftnog kompleksa. Ta sredstva, koja će biti korištena za razvoj ekonomije i rješavanje socijalne i urbane infrastrukture, obuhvatiće, naravno, i Srebrenicu.
Omer Karabeg: Gospodine Ahmetoviću, vi ste bili jedan od inicijatora rezolucije Skupštine opštine Srebrenica kojom se traži izdvajanje ove opštine iz Republike Srpske. Kako vi gledate na ovu odluku Vlade Republike Srpske?
Sadik Ahmetović: Skupština opštine je usvojila rezoluciju na bazi presude Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid i da je za to odgovorna Vojska Republike Srpske.
Što se tiče odluke Vlade Republike Srpske da Srebrenicu proglasi područjem od posebnog socijalnog i ekonomskog značaja, to je potez koji treba pozdraviti, ali se isto tako mora konstatovati da je on došao sa velikim zakašnjenjem. Ekonomsko i socijalno stanje u Srebrenici je veoma teško i biće potrebno još mnogo napora, sredstava i odricanja da Srebrenica postane mjesto koje će biti prihvatljivo za sve njene građane.
Omer Karabeg: Gospodine Vasiću, kako vi gledate na rezoluciju Skupštine opštine Srebrenica kojom se traži izdvajanje ove opštine iz Republike Srpske?
Rajko Vasić: Ta deklaracija je protivustavni čin. Vlasti u Republici Srpskoj, gdje Srebrenica pripada, a i one u Bosni i Hercegovini, trebalo bi da je stave van snage. Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde i na ratna zla koja su pretrpjeli ljudi u Srebrenici. Ta nesreća i ta zla žele se iskoristiti za prekrajanje ustavnog i teritorijalnog uređenja Bosne i Hercegovine, što je po međunarodnom pravu nedopustivo. To je potpuno nelegalan čin i potpuna politička manipulacija.
Sadik Ahmetović: Ovo nije nikakva antidejtonska, niti antiustavna rezolucija, ovo je samo jedan politički stav žrtava genocida upućen institucijama Bosne i Hercegovine, a ja se nadam da će poslanici u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine smoći snage da pogledaju istini u oči.
Omer Karabeg: Da li presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu da je u Srebrenici izvršen genocid daje za pravo Skupštini opštine Srebrenica da traži izdvajanje iz Republike Srpske?
Rajko Vasić: Ne daje niti vlastima u Srebrenici, niti vlastima u Republici Srpskoj, niti vlastima u Bosni i Hercegovini. Da su ratni zločini u Drugom svjetskom ratu mogli da služe za prekrajanje karte Evrope, onda bi Evropa danas izgledala sasvim drukčije. Zločini ne mogu služiti za prekrajanje međunarodnih ugovora i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. Gotovo svi iz međunarodne zajednice jasno su rekli da je ta deklaracija protivustavna. Prije nekoliko godina su u Drvaru pokrenuli inicijativu da se Drvar izdvoji iz Federacije BIH i da se pripoji Republici Srpskoj. Mi smo tada jasno rekli da je to stvar o kojoj ne želimo raspravljati. Isti stav imamo sada i prema Srebrenici.
Sadik Ahmetović: Drvar i Srebrenica imaju neke sličnosti, ali postoji i mnogo toga po čemu se ne mogu porediti. Istina je da u Drvaru povratnici srpske nacionalnosti žive veoma teško i da se suočavaju sa sličnim problemima kao i bošnjački povratnici na području opštine Srebrenica, ali Drvar i Srebrenica se ne mogu porediti kad je riječ o ratnoj prošlosti. Srebrenica je jedino mjesto u Bosni i Hercegovini gdje se, kako je utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu, desio genocid. Toga, na svu sreću, u Drvaru nije bilo.
Rajko Vasić: Deklaracija o Srebrenici je detektor nečeg mnogo ozbiljnijeg, detektor jednog šireg procesa koji treba gledati u svjetlu nastupa reisa Cerića u Beču kada je rekao da su jedino Muslimani na tlu bivše Jugoslavije osuđeni da žive u multietničkoj državi, da dijele zemlju sa drugima i da imaju tri predsjednika umjesto jednog-svog, dok su svi ostali dobili etnički čiste teritorije. Na sceni je, dakle, dugoročni koncept stvaranja islamske republike u Bosni i Hercegovini. U tom svjetlu treba gledati i Srebrenicu, i pojavu vehabizma, kao i stvaranje takozvanog bosanskog bloka koji promovišu Tihić i Silajdžić, a u njega uvlače i Zlatka Lagumdžiju, vidjećemo šta će od toga biti, i neke druge, manje stranke. Dakle, ovdje nije riječ o bošnjackom, nego bosanskom bloku čime se polaže i katastarsko i gruntovno pravo na Bosnu i Hercegovinu. To je nova opasnost za Bosnu i Hercegovinu, a Srebrenica je tu samo mali, sitni događaj koji nesreću onog jadnog naroda koristi u monstruozne, dugoročne svrhe.
Sadik Ahmetović: Mislim da su ove tvrdnje neutemeljene. Svaka priča o tome da neko ovdje želi islamsku državu odavno je već potrošena i mislim da na to ne treba gubiti vrijeme. Ja nisam imao priliku čuti izjavu reis-ul-uleme, o kojoj govori gospodin Vasić, međutim ja predstavljam i govorim u ime Stranke demokratske akcije, a politika moje stranke je stvaranje moderne evropske multietničke države sa tri ravnopravna konstitutivna naroda, države u kojoj će biti prostora i za Bošnjake, i za Srbe, i za Hrvate, i za sve one koji prihvataju Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu. Kad su u pitanju zločini, prošlo je mnogo godina od završetka rata, a da Republika Srpska nije procesuirala nijedan zločin koji je počinjen u Srebrenici, što je ružna poruka za buduću izgradnju države na temeljima pravde. Činjenica da u Republici Srpskoj niko nije osuđen za zločine u Srebrenici, da institucije vlade Republike Srpske za sve ovo vrijeme nisu zaposlile nijednog povratnika bošnjačke nacionalnosti, da djeca povratnika Bošnjaka u osnovnim i srednjim školama ne uče svoj maternji bosanski jezik, da ne izučavaju svoju istoriju, da nije uspostavljena multietnička policija otvara niz pitanja sadašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i ukazuje na potrebu da se ona tako uredi kako bi svaki njen pedalj zaista bio i bošnjački i srpski i hrvatski. Mislim da je to jedina formula za suživot u Bosni i Hercegovini. Inače, ja ne znam zašto bi nekome smetao naziv bosanski blok. Naša država je Bosna i Hercegovina i ne vidim razloga da se svi ne svrstamo u jedan bosanski blok kako bi Bosna i Hercegovina ubrzanim korakom ušla u evroatlantske integracije i svrstala se u red razvijenih evropskih država.
Omer Karabeg: Gospodine Vasiću, gospodin Ahmetović kaže da vlasti Republike Srpske, on navodi i primjere, nisu ništa učinile za žrtve srebreničkog genocida i za povratnike.
Rajko Vasić: Što se tiče primjedbe gospodina Ahmetovića da niko u Republici Srpskoj nije procesuiran za zločine u Srebrenici, rekao bih da su i Haški tribunal i međunarodne snage i mnogi drugi istupili i zube i jezik na zločinu u Srebrenici i nisu ništa uradili. Republika Srpska, a ni Bosna i Hercegovina, nema načina da uhapsi Karadžića i Mladića koji se povezuju sa Srebrenicom, naročito Mladić, jer za to nema instrumente, od obavještajne službe do policijskih struktura. Osim toga, oni ni fizički nisu na teritoriji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, što je nebrojeno puta rečeno od strane predstavnika međunarodne zajednice. Ako se podigne optužnica, ako se nađu dokazi, policija Republike Srpske će postupiti na isti način kao što je to činila i nebrojeno puta do sada kada je, upravo u istočnom dijelu Republike Srpske – u zvorničkom kraju, dolazilo do hapšenja ljudi koji su osumnjičeni i optuženi da su učestvovali u ratnim zločinima.
Omer Karabeg: Da li će Skupština opštine Srebrenica, nakon kritike koju su međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini uputili rezoluciji, odustati od rezolucije?
Sadik Ahmetović: Kritika je upućena bez ikakvih argumenata. Ponavljam, skupština opštine Srebrenica je zauzela politički stav, ona nije donijela odluku o izdvajanju. Mi smo uputili legalnim institucijama Bosne i Hercegovine zahtjev da Srebrenicu proglase opštinom koja će biti pod direktnim patronatom Vlade Bosne i Hercegovine. Dakle, mi u ovom momentu niti hoćemo, niti možemo odustati. Mislim da su institucije međunarodne zajednice ishitreno intervenisale saopštavajući nekakve prijetnje.
Omer Karabeg: Da li će Vlada Republike Srpske uvesti prinudnu upravu u Srebrenici i raspustiti skupštinu, ako ova i dalje bude insistirala na izdvajanju Srebrenice iz sastava Republike Srpske? To je, koliko znam, najavio predsednik Republike Srpske Milan Jelić?
Rajko Vasić: Mislim da je opšte raspoloženje u Republici Srpskoj da se ne preduzimaju mjere koje će pogoršavati stanje. Ali se, svakako, svi akti moraju privesti pozitivnom zakonodavstvu. Međunarodna zajednica, odnosno Ured Visokog predstavnika, traži od vlasti Republike Srpske oštre i drastične reakcije, onakve kakve su oni svojedobno poduzimali prema nekim drugim strukturama u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini. Ne mogu da prognoziram da li će se ostvariti ono što je rekao predsjednik Republike Srpske, ali da će biti nekih poteza, to je sigurno.
Omer Karabeg: Da li je mogućan kompromis između stava da Srebrenica treba da se izdvoji iz Republike Srpske i ovoga što nudi Vlada Republike Srpske proglašenjem Srebrenice područjem od posebnog socijalnog i ekonomskog značaja?
Rajko Vasić: Kompromis je nemoguć, jer se Srebrenica ne može obraćati institucijama Bosne i Hercegovine, Srebrenica je pod vlašću Republike Srpske, kao što su to i Prijedor ili Banjaluka.