Nastavak sa 1. strane
Prvog dana finalne runde pregovora u Beču razmotreni su opšti principi Ahtisarijevog predloga o budućem statusu Kosova i ti pregovori su protekli bez približavanja stavova Beograda i Prištine. Finalna runda pregovora u Beču biće završena 2. marta. Druga runda pregovora biće održana 10.

Nastavak sa 1. strane
Prvog dana finalne runde pregovora u Beču razmotreni su opšti principi Ahtisarijevog predloga o budućem statusu Kosova i ti pregovori su protekli bez približavanja stavova Beograda i Prištine. Finalna runda pregovora u Beču biće završena 2. marta. Druga runda pregovora biće održana 10. marta, kada će obe strane ponovo razmotriti ceo Ahtisarijev predlog.
Specijalni izaslanik UN će potom finalizovati svoj predlog rešenja statusa Kosova i proslediće ga Savetu bezbednosti UN koji će doneti konačnu odluku o Kosovu.
– Ne može se reći da postoji bilo kakav napredak, ali je u našem interesu da konstruktivnim predlozima pokušamo da ovom (Ahtisarijevom) nacrtu damo odgovarajući smer koji će obezbediti punu ravnopravnost Albanaca, Srba i drugih zajednica na Kosovu – rekao je Bataković posle razgovora o ustavnim odredbama plana specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija.
S tim, rekao je on, „što za sve druge zajedice želimo da obezbedimo ojačan status manjina, a za Srbe da zadrže status konstitutivnog naroda“. On je dodao i da, za razliku od Beograda koji pokušava da poboljša Ahtisarijev dokument, albanska strana nudi samo „sitnije, kozmetičke promene“. Bataković je rekao i da Ahtisarijev plan predviđa da službeni jezici na Kosovu budu srpski i albanski i da se time „Srbi definišu kao konstitutivan narod“.

LAVROV: Rusija neće terati Srbiju da prizna nezavisnost

Moskva – Rusija neće pokušati da natera Srbiju da prizna nezavisnost Kosova, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenele su ruske agencije.

– Samo dve strane (Srbi i Albanci) mogu da donesu odluku i niko ne može da im je nametne. U svakom slučaju, Rusija neće biti deo tih pokušaja – ukazao je ministar.

Rusija koja ima pravo veta u Savetu bezbednosti UN više puta je ponovila da će iskoristiti to pravo ako pitanje statusa Kosova ne bude rešeno kompromisom.

– Ja poštujem Martija Ahtisarija, ali nije na njemu da odluči da li je pravo vreme za donošenje odluke. Podržavamo Ahtisarijev rad u pripremi predloga o Kosovu koji će biti predstavljen obema stranama. Pristali smo samo na to i ni na šta drugo – dodao je on.

Lavrov je rekao i da Rusija nije zadovoljna primenom prethodne rezolucije UN o Kosovu.

– Primetili smo da su primenjeni samo delovi Rezolucije 1244 koji odgovaraju kosovskim Albancima. Devedeset odsto kosovskih Srba, Roma i drugih manjina ne može da se vrati kući. I pored masovnog prisustva međunarodnih snaga i uprave UN, bezbednost nije zagarantovana – rekao je ruski ministar.

– Drugi ravnopravan jezik na Kosovu je srpski. To znači da su Srbi kostitutivan narod i mi od toga ne možemo da odustanemo – rekao je on.
Bataković je izneo da je pre podne bilo reči o datumu od kada će se računati neka vrsta državljanstva na Kosovu.
– Mi smo rekli da je moguće samo unutrašnje državljanstvo, odnosno državljanstvo kakvo je postojalo unutar bivše Jugoslavije – rekao je Bataković.
Šef kosovskog pregovaračkog tima Veton Suroi ocenio je da se Beograd na današnjim pregovorima svojim predlozima vratio u 1980-te godine.
– Beograd ima isti pristup kao i juče, odnosno pokušava da promeni celu strukturu Ahtisarijevog dokumenta time što će se ustavne odredbe sublimirati u Ustav Srbije. Mi s druge strane pokušavamo da svojim komentarima dopunimo tekst i u tom smislu ne vidimo šta je tu zajedničko. Imam osećaj da se vraćamo ne samo u devedesete, već u osamdesete (godine) sa svim tim predlozima koji su i u lingvističkom smislu isti, a samo im fali Socijalistička republika Srbija – rekao je Suroi
Suroi je precizirao da albanski tim „nema suštinske amandmane na deo Ahtisarijevog predloga koji se odnosi na ustavne odredbe Kosova“. Prema njegovim rečima to su korekcije koje bi donele „balans između prava manjina i načina njihovog veta“.
– Mi smo uspostavili način na koji će građani manjinskih zajednica odbraniti svoj vitalni interes. Sada je pitanje da li ćemo za to naći zajednički jezik. Nećemo da govorimo o tome šta treba da piše u Ustavu Srbije. To je njihovo pravo, pravo građana Srbije, ali i Narodne skupštine. Ali je isto tako neprihvatljivo da se sada iz tog Ustava nešto nameće Kosovu – rekao je on i upozorio da je „to nešto što neće rezultirati kompromisom“.
Pred početak popodnevnih razgovora o pravima zajednica i pravosudnom sistemu član kosovske delegacije Fatmir Ljimaj rekao je da je Priština dala garancije manjinama na Kosovu „više nego bilo koja druga zemlja“.
– Mi ne tretiramo naše građane kao manjine, već kao zajednice koje će početi da grade novi život. Koncept države Kosovo nije koncept na nacionalnoj pripadnosti nego na građanskoj osnovi – rekao je on.
Ljimaj je na pitanje da li su Srbi u toj državi konstitutivan narod ili manjina rekao da „nema više konstitutivnih naroda“.
– Zbog te politike konstitutivnih naroda došlo je do ratova u celoj Jugoslaviji. Naš koncept je potpuno drugačiji. Kosovo će biti prva država u regiji koja će graditi koncept koji se zasniva na građanskom, a ne na nacionalnom principu – rekao je Ljimaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari