Ambasadori država članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na konsultacijama održanim u petak (kasno uveče po evropskom vremenu), nisu postigli saglasnost o statusu Kosova, a glavni kamen spoticanja između Rusije i Zapada i dalje je takozvani „automatizam“ prilikom rešavanja tog pitanja.

Ambasadori država članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na konsultacijama održanim u petak (kasno uveče po evropskom vremenu), nisu postigli saglasnost o statusu Kosova, a glavni kamen spoticanja između Rusije i Zapada i dalje je takozvani „automatizam“ prilikom rešavanja tog pitanja. Prema nacrtu rezolucije koji su podnele SAD, Velika Britanija i Francuska, ako u roku od 120 dana Beograd i Priština ne postignu dogovor o statusu te srpske pokrajine, „automatski“ bi se pristupilo realiziciji plana na osnovu predloga izaslanika UN Martija Ahtisarija o nadgledanoj nezavisnosti Kosova. Za danas je u Savetu bezbednosti zakazan sastanak ekspertskih grupa o Kosovu kome neće prisustvovati ambasador Rusije u UN Vitalij Čurkin jer, kako je rekao, veruje da je od suštinske važnosti da se postigne dogovor o ključnim aspektima rezolucije, a ne o sekundarnim.
Vitalij Čurkin je posle neuspešnih konsultacija u SB ocenio da je i najnoviji, treći nacrt rezolucije, zbog automatizma, neprihvatljiv.

SAMARDŽIĆ: Rusko odbijenje očekivano

Beograd – Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić izjavio je da je bilo očekivano da Rusija odbije novi predlog rezolucije Saveta bezbednosti UN o statusu Kosova. Samardžić je agenciji Beta rekao da je očekivana i izjava ambasador Rusije u UN Vitalija Čurkina da Rusija više neće učestvovati u diskusijama o takvim predlozima i dodao da je takav stav u potpunosti saglasan sa stavom Srbije. „Sve dok se budu pozivali na Ahtisarijev predlog neće biti šansi da se napravi neka rezolucija, jer se Ahtisarijev predlog ne može popraviti zato što je to predlog koji se zalaže za nezavisnost Kosova i Metohije“, dodao je Samardžić.

– Ne verujemo da će biti iskrenih pregovora, ako će njihov ishod automatski biti primena Ahtisarijevog plana… Koja je svrha pregovora ako će se sve automatski rešiti, a posebno ako je jedna strana zadovoljna onim što će se automatski dogoditi posle četiri meseca pregovora… Savet bezbednosti će se tako naći u položaju da neće moći da utiče na situaciju, ocenio je Čurkin u ragovoru sa novinarima.
Predsedavajući Saveta bezbednosti, belgijski ambasador Johan Verbeke, ocenio je da su razgovori bili zanimljivi i intenzivni i da je glavni problem u razgovorima bio „neangažman“ Rusije i njeno protivljenje „automatizmu“.
– Ja to ne bih nazvao automatizmom. Posle četiri meseca pregovora, Savet bezbednosti će razmotriti tok razgovora i ako dogovor ne bude postignut, primeniće se plan Martija Ahtisarija. To nije automatizam, kazao je Verbeke.
Američki ambasador pri UN Alehandro Volf smatra da je „došlo vreme da Savet bezbednosti preuzme odgovornost i pomogne da se okrene stranica u poslednjem poglavlju istorije Jugoslavije“. Volf je rekao da SAD žele da sarađuju sa Rusijom i pozvao je Moskvu da konstruktivno učestvuje u pregovorima, podsetivši da su mnoge članice SB prihvatile nacrt rezolucije o Kosovu. „Napredovali smo danas. Mislim da smo na putu ka rezoluciji koja bi trebalo da dobije dovoljnu podršku“, kazao je Volf novinarima, ali nije mogao da proceni kada će biti glasanje o rezoluciji.
Francuski ambasador pri UN Žan Mark de la Sablijer rekao je da je ohrabren činjenicom da su mnoge delegacije priznale da su se „sponzori rezolucije“ potrudili da poboljšaju tekst. „S druge strane, razočaran sam što Rusi nisu učestvovali u diskusiji i što je Čurkin rekao da je tekst ‘neprihvatljiv’“, rekao je francuski diplomata, dodajući da je Čurkin na konsultacijama ukazao da je „automatizam“ najveći problem rezolucije, dok su drugi sponzori ukazali da automatizma nema, već da se sve strane ohrabruju da učestvuju u pregovorima. „Ako ne dođe do dogovora, Ahtisarijev plan će biti primenjen“, zaključio je De la Sablijer.
Zamenica predstavnika Velike Britanije pri UN Karen Pirs naglasila je da većina članica Saveta bezbednosti podržava tekst, dok Beograd ne prihvata realnost. Proces rešavanja statusa Kosova krenuo je 2003. i svi relevantni faktori govore o nezavisnosti. Nije realno da Beograd u predlogu koji nudi, ne uzme u obzir tu činjenicu, rekla je Pirsova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari