Bliži se kraj Vučićevog igranja neutralnosti 1Foto: FoNet/ Nenad Đorđević

Sagovornici Danasa, upoznati sa načinima funkcionisanja i javnim nastupima najviših državnih zvaničnika, nezvanično za naš list objašnjavaju da potpredsednik Vlade Srbije i šef diplomatije Ivica Dačić, ipak, ne izlazi u javnost samostalno, sa ličnim mišljenjem o krupnim državnim pitanjima, poput spoljnopolitičkog kursa zemlje.

– Ivica Dačić ne bi nikada izašao i javno rekao nešto što prethodno nije dogovorio sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. To su iluzije da oni imaju različita mišljenja o istim stvarima. Javni nastup Dačića je uvek pod kontrolom Vučića, to je njihov dogovor sa ciljem da ostavljaju željene utiske na domaću i međunarodnu javnost – ističu sagovornici našeg lista.

Oni demantuju tvrdnje o tome da Srbija nije pod pritiskom zbog najnovijih dešavanja i sukoba Rusije sa EU i SAD. Tvrde, međutim, da postoji istinsko uverenje najviših zvaničnika u Srbiji da je moguće balansirati i da je takva pozicija održiva.

– Kada su počeli sukobi pre četiri godine, svoju takozvanu neutralnost i sedenje na dve stolice pravdali su očekivanjem da će se ti odnosi vrlo brzo normalizovati. Ali, danas je jasno da se situacija samo pogoršava i da je sve zaoštrenija. Ipak, i Vučić i Dačić i cela ekipa na vlasti veruje da može da opstane tako što se neće suštinski opredeliti za EU, a da ostane na putu evropskih integracija. To, jednostavno, ne može.

Zapad već šalje poruke o tome da, ukoliko se nastavi sa pričom o neutralnosti, tako će Srbija biti i tretirana, kao stvarno neutralna, a to znači da nije na putu integracija u EU – preneli su sagovornici našeg lista iskustvo iz neposrednog uvida u to kako aktuelna vlast gradi svoju politiku. Prema rečima naših sagovornika postoji uverenje vlasti da kosovsko pitanje neće morati da se rešava onako kako se očekuje, kao konačno.

– Oni veruju da će se takva situacija u kojoj se stalno ispostavljaju neke okolnosti koje odlažu ceo proces produžavati u beskonačnost – zaključuju sagovornici Danasa.

U aktuelnim okolnostima do sada najzaoštrenijih odnosa Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Rusije, Srbija nije pod pritiskom da izabere stranu, kaže pak za Danas ministar spoljnih poslova Ivica Dačić. On je na pitanje našeg lista – da li zbog novonastalih sukoba u Siriji, koje mnogi opisuju čak i kao početak trećeg svetskog rata, postoje dodatni pritisci da se Srbija opredeli i izabere stranu, kratko odgovorio sa – ne.

Ipak, Srbija je i bez najnovijih dešavanja u svetu pod vidnim pritiskom da prati spoljnu politiku EU i uvede sankcije Rusiji, kao i pred zadatkom da normalizuje odnose sa Kosovom, što prema mišljenju Zapada podrazumeva potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma sa Prištinom, koji bi Kosovo uvelo u Ujedinjene nacije. U takvim okolnostima, koje traju godinama, stavovi srpskog šefa diplomatije koji izjavama ovih dana, ali i ranije, da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova po cenu ulaska u EU, pokazuju da on jasno bira stranu.

Takve izjave su, kako on za Danas kaže, njegovo mišljenje, koje ne proizilazi iz razgovora sa predsednikom države Aleksandrom Vučićem.

Sličnog je stava i premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je krajem prošle godine, u intervjuu listu Politika izjavila da je za Srbiju potpuno isključena mogućnost da prihvati nezavisnost Kosova i uvede sankcije Rusiji zarad ubrzavanja procesa evropskih integracija.

„Da mi danas kažemo: ‘Sankcije Rusiji i priznajemo nezavisnost Kosova’ – taj put do Brisela bi išao mnogo lakše i mnogo brže. Ali, to nije put koji je u interesu Srbije… Taj put je za Srbiju u potpunosti isključen“, rekla je Brnabić. Premijerka je navela da je EU strateški pravac za Srbiju, ali ne po cenu svega.

Prema pisanju NJujork tajmsa, koji prenose srpski mediji, region postaje poprište u nečemu što „miriše“ na novi Hladni rat. Rusija, kažu analitičari, širi svoj uticaj i diže etničke tenzije u zemljama koje se nadaju pridruživanju EU, a rusko angažovanje u ovom regionu je već podstaklo Brisel da obnovi „uspavane“ težnje ka proširenju, navodi njujorški dnevnik. Istovremeno, kako dodaje, Rusija svojim angažovanjem na Balkanu ponovo privlači i pažnju Vašingtona zbog bezbednosnih rizika po države članice NATO.

Rusija je, tvrdi list, takođe duboko prisutna u medijima na lokalnim jezicima, „kako preko portala u vlasništvu Kremlja poput Sputnjika, tako i preko botova koji se žale na lokalne razmirice“. „Oprezna zbog ruskog mešanja, EU nudi obnovljenu perspektivu članstva zemljama na Zapadnom Balkanu u zamenu za korenite strukturalne reforme“, navodi njujorški dnevnik. Kako dodaje, „skepticizam među tim zemljama u pogledu Brisela je dubok, pri čemu mnoge sumnjaju u iskrenost EU u kojoj raste populizam i oprez zbog migracija, kao i obrazrivost kad je reč o prijemu zemalja pre nego što su spremne za članstvo“. Niko, navodi se u tekstu, ne veruje da je ijedna od ovih zemalja već spremna za pridruživanje, „ali je hitnost sprovođena reformi oslabila kako se cilj izmakao“.

NJujork tajms prenosi i ocenu neimenovanog bivšeg visokog zvaničnika SAD, koji je opisao ovaj region kao „novo bojno polje Hladnog rata“ dodavši da je Brisel bio previše rigidan kada je reč o načinima na koje je pokušao da drži ljude na koloseku dobrog ponašanja dok novac, kako smatra, nije dovoljno vezan za reformske ciljeve kao što bi trebalo da bude.

Taj zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman kako bi zadržao uticaj u regionu, rekao je da se zemlje reformišu samo kad Brisel i Vašington rade zajedno da nateraju lidere da prekinu sa starim navikama kad je reč o korupciji, „zarobljenoj državi“, politizovanom pravosuđu i ruskim naftnim kompanijama koje pokušavaju da preuzmu ključnu infrastrukturu i medije.

Fabrici: Mogerini i Tusk uskoro u Srbiji

Šef Delegacije Evropske unije ambasadora Sem Fabrici upoznao je juče Aleksandra Vučića sa nacrtom Godišnjeg izveštaja, čije je objavljivanje Evropska komisija najavila za 17. april. Ambasador Fabrici je najavio skori dolazak u Beograd visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Federike Mogerini, koja će predstaviti Godišnji izveštaj. Za kraj meseca je najavljena i poseta predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska u okviru priprema za Samit u Sofiji. Predsednik Vučić i ambasador Fabrici su razgovarali i o stanju dijaloga između Beograda i Prištine, koji se vodi pod pokroviteljstvom Evropske unije, navodi se u saopštenju pres-službe predsednika Srbije.

Putin me nije zvao na inauguraciju, zvao me je Erdogan u Ankaru“

Aleksandar Vučić je izjavio juče u Kragujevcu da nije dobio poziv predsednika Rusije Vladimira Putina da prisustvuje njegovoj inauguraciji 7. maja u Moskvi. „Pozvao me je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan u Ankaru 7. maja. Nisam dobio poziv od Putina“, rekao je Vučić novinarima u Kragujevcu upitan da li će 7. maja posetiti Ankaru ili Moskvu. Vučić je dodao da sa Putinom nije o tome razgovarao, već da su telefonom pričali o Kosovu i drugim stvarima. Podsetimo, naš list je juče objavio da je za 7. maj zakazana Vučićeva poseta Turskoj, istog dana kada se održava i Putinova inauguracija u Moskvi. Prethodno Novosti su objavile da će ruski predsednik pozvati Vučića na svečanost povodom reizbora iako za tu priliku uglavnom prima državnike iz neposrednog okruženja. Z.R.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari