Ishod referenduma u Grčkoj neće znatno uticati na popularnost levih vrednosnih orijentacije u Srbiji, ali može pokrenuti desnicu, populiste i antievropejce, smatraju sagovornici Danasa. Kako kažu, problemi s kojima se Grčka suočava se ne rešavaju na referendumu iako je to bio važan korak.


Rasim Ljajić, predsednik SDPS, za Danas kaže da javnost u Srbiji većinom ne razume koliki se problem stvara u Grčkoj posle nedeljnog referenduma.

– Premijer Grčke bi ovde osvojio ubedljivu većinu, ali to je utopija. To neko mora reći našim građanima. Situacija se može samo pogoršati ukoliko se ne uđe u ozbiljne reforme i ako se problemi rešavaju šećernom vodicom. Zamislite kada bi u Srbiji bio raspisan referendum o tome da li treba dugove vratiti ili ne. Naravno da bi većina glasala protiv. To je čist populizam s kojim možete doći na vlast, ali na njoj ne možete dugo ostati, a uz to ćete proizvesti dalekosežne negativne posledice – objašnjava Ljajić.

Nataša Gaćeša, internacionalna sekretarka SPS, za naš list ističe da je ishod glasanja Grka logična posledica lošeg upravljanja krizom, sa obe strane.

– Sada je na levici da iskorak koji bude preduzela, sa kapitalom podrške, učini sa verom u odbranu interesa i prava najugroženijih društvenih grupa ali i nadom za postizanje kompromisa. Doprinos popularnosti levice je činjenica koje smo svi danas svesni, neodrživost produbljivanja klasnih razlika na evropskom kontinentu – smatra Gaćeša.

Nataša Vučković, potpredsednica DS, za Danas navodi da događaji u Grčkoj ukazuju da je neophodno tražiti pravična rešenja, da se kriza ne može svaliti samo na građane i da se mora voditi odgovorna politika.

– Situacija u Grčkoj nažalost može uticati na jačanje populističkih i antievropskih pokreta i politika u Srbiji. Odgovorni političari kako na levici, socijaldemokrate kao što su DS, tako i na desnici, moraju ustati protiv ovakve interpretacije referenduma – ukazuje Vučković.

Borislav Stefanović, potpredsednik DS, za Danas kaže da će odgovor na pitanje može li situacija u Grčkoj da utiče na popularizaciju levih ideja u Srbiji dati građani na izborima.

– Građani vide da je ovo jedna od retkih vlada u Evropi koja slepo ispunjava sve što joj narede kreditori i MMF. Levica ne može biti partija koja se zalaže za mere štednje, privatizaciju profitabilnih javnih preduzeća i otpuštanja – smatra Stefanović. On dodaje da se njegovi stavovi o Grčkoj ne poklapaju sa stavovima stranke kojoj pripada i da zato iznosi sasvim lično viđenje situacije.

– Postaje privlačno pitati građane za važne odluke. Treba vraćati dug i ne treba izlaziti iz EU. Ali se mora napraviti dodatni napor da se sistemski reši problem duga koji onemogućava razvoj. I to je odvojeno pitanje od štednje i poreskih reformi. Ono što se desilo u Grčkoj nije rešenje problema, ali je važan korak – kaže Stefanović.

Predsednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin rekao je da posle referenduma u Grčkoj više ništa neće biti isto i da je to putokaz za drugačiju Evropu. Prema njegovim rečima, poruke grčkog referenduma su da EU, koliko god bila velika i razvijena, ne sme da zaboravi da postoji mali čovek i ljudi o kojima treba voditi računa.

– Evropa mora da se suoči sa sobom i da razume poruke grčkog referenduma, rekao je Vulin.

Jovo Bakić, sociolog, za naš list kaže da je veliko pitanje kakav će uticaj pobeda stava vlade u Grčkoj imati na političku scenu u Srbiji jer ljudi gledaju emotivno na sve te stvari. Prema njegovim rečima, teško je predvideti kako će stvari u Srbiji ići zato što levica u Srbiji još faktički nije ni formirana. On kaže da su to još uvek grupe koje deluju dosta razbijeno i da dok se ne stvori pokret, koji će se sastojati iz tih grupa, teško će se govoriti o postojanju levice. Prema njegovoj proceni, u ovoj situaciji se pre može dogoditi da profitira desnica nego levica, što je, prema njegovom sudu, paradoksalno.

– Logično je da levica pokušava da iskoristi ovaj trenutak. Još ne znamo šta će biti. Očekujem da se lomljenje kičme Grčkoj nastavi. Ovo je samo jedna dobijena bitka u ratu koji se teško može dobiti u ovim okolnostima – zaključuje Jovo Bakić.

Poruka Srbiji i celom svetu

Grčka, kolevka demokratije, od juče je postala i kolevka otpora malih zemalja teroru svetske finansijske oligarhije i briselske birokratije, izjavila je predsednica DSS Sanda Rašković Ivić. „Poruka koju je grčki narod juče poslao čitavom svetu, naročito bi dobro trebala da se razume u Srbiji. Sloboda i dostojanstvo nemaju cenu. Ponos jednog naroda i svakog pojedinca ne može se kupiti kreditnim linijama“, naglasila je predsednica DSS.

Džejms-Ker Lindzi, britanski politikolog, za Danas: Već se naziru pukotine u evrozoni

London, Beograd – Veoma je teško reći u kojem pravcu sada idu stvari, tako da će mnogo toga zavisiti od reakcija drugih članica evrozone. Već se čini da uviđamo kako nastaju neke pukotine. Stiče se utisak da su Francuska, Španija i Italija voljne da zauzmu pomirljiv stav prema Grčkoj. Ipak, Nemačka, baltičke države i Slovačka se postavljaju znatno oštrije, navodi za Danas Džejms-Ker Lindzi, istraživač politike u Jugoistočnoj Evropi na prestižnoj Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, komentarišući ishod referenduma u Grčkoj. Naš sagovornik ističe da je ideja da EU treba da poštuje demokratski proces u Grčkoj i prihvati grčku poziciju „besmislica“. – Narod Grčke ima svako pravo da odluči kako želi, ali EU nije u obavezi da to prihvati. Svaka država članica ima sopstveno glasačko telo. Mnoge istočnoevropske države su ljute zbog pomisli da dok su one morale da sprovode teške ekonomske reforme Grcima će možda biti omogućeno da ne učine ozbiljne i suštinske izmene strukture svoje ekonomije. One osećaju da nije moguće da naprosto pitaju svoje glasačko telo da odlučuje o merama pomoći koje su Grci olako odbacili – ukazuje on. Lindzi konstatuje da u slučaju Baltika postoji i politička dimenzija koja će „možda biti u igri“. „Baltičke republike su istinski zabrinute za rusku aktivnost u Ukrajini i pretnju sa kojom se zbog toga suočavaju. One žele snažnu podršku EU i NATO. Osećaju da Grčka ne igra svoju ulogu i da je Atina bliska Moskvi, tako da će možda želeti da Grčka odlučnije odgovori Rusiji u zamenu za dobijanje više pomoći“, zaključuje on. M. S.

Jens Bastian za Danas: Druga istorijska pobeda Sirize

Atina – Ni u jednom regionu Grčke nije pobedila opcija „da“ na referendumu. To treba da nazovemo krupnom promenom i ogromnim redizajniranjem grčke političke mape, ocenjuje za Danas Jens Bastian, analitičar Helenske fondacije za evropsku i spoljnu politiku iz Atine. Bastian ističe da to što je 61, 3 odsto birača reklo „ne“ ne predstavlja antievropski ishod, kao i da oni koji tvrde drugačije prave „ozbiljnu političku grešku“ i ne razumeju grčku politiku. – U poslednjih šest meseci u Grčkoj, dopadalo se to nekome ili ne, Siriza je zabeležila dve istorijske pobede, u januaru na parlamentarnim izborima i u nedelju na referendumu. Lider najveće opozicione partije je podneo ostavku, što, takođe, pokazuje, da se politički pejsaž u potpunosti izmenio – zaključuje on. M. S.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari