Da li je opozicija odustala od razdvajanja izbora? 1Foto: BETAPHOTO/ MILOS MIŠKOV

Razdvajanje izbora više nije među prioritetnim zahtevima za deo opozicije koji od predstavnika Evropskog parlamenta očekuje pomoć u uspostavljanju slobodnih i demokratskih izbornih uslova u Srbiji.

Kako za Danas kaže Pavle Grbović, predsednik PSG, to jeste jedan od zahteva koje je proevropska grupacija, u kojoj su SPP, PSG, DS, ZZS, NDB i PZP, poslala evropskim posrednicima, ali nije prioritetan budući da se ova grupa bori da se dobiju izbori i da ljudi na njima slobodno glasaju.

Nakon što je deo opozicije, koji od Evrope očekuje pomoć u demokratizaciji zemlje, prećutao vest da će naredni predsednički i beogradski, moguće i parlamentarni, izbori biti održani istovremeno, odnosno između 20. marta i 3. aprila 2022., postavlja se pitanje da li su oni prećutno odustali od jednog od svojih glavnih zahteva, da izbori budu razdvojeni.

Kontrola izbora, otvaranje medija i razdvajanje izbora bila su tri ključna uslova opozicije koja sa predstavnicima vlasti razgovara preko posrednika o stvaranju fer uslova za glasanje.

O pomenutim datumima, razgovaralo se, kako prenos mediji, na poslednjem sastanku međustranačkog dijaloga bez stranih posrednika, kojem je prisustvovao i predsednik SNS Aleksandar Vučić, a koji obavlja i funkciju predsedniak države.

Vlast i opozicija (DSS, POKS, Dveri, DJB, SRS, Zavetnici i Zdrava Srbija) u tom dijalogu, čini se, da su bliži dogovoru, pa se može smatrati i da razgovori o terminima glasanja nisu slučajni, a odvajanje izbora nije bila među glavnim temama.

Protivnici vlasti koji sarađuju sa EP do kraja avgusta su imali rok da svoje zahteve pošalju evroposlanicima. Dogovor je da evroposrednici (Tanja Fajon, Vladimir Bilčik, Eduard Kukan, Knut Flakenštajn) do 1. septembra napišu predloge kojima bi trebalo poboljšati uslove za održavanje glasanja u Srbiji, i da se završna i ljučna runda međustranačkih razgovora održi 17.-18. septembra.

Dok u SSP, ZZS ali i Narodnoj stranci, koja je takođe bila glasna u zahtevima za razdvajanje izbora, nismo dobili odgovor da li su svoje zahteve poslali posrednicima i da li je među njima odvajanje izbora, predsednik DS Zoran Lutovac nam je rekao da je među poslatim zahtevima opozicije i taj.

– DS je zajedno sa još pet stranaka i organizacija poslala zahteve za slobodne izbore, među kojima je i zahtev za razdvajanje izbora – kratko je rekao Luovac za Danas.

Nešto precizniji bio je Pavle Grbović.

– Kao i do sada zahteve smo slali kao grupacija proevropskih organizacija i razdavajanje izbora jeste jedan od naših zahteva. Razdvajanje izbora jeste dobra stvar za svaki demokratski sistem i zbog toga ističemo taj zahtev, ali on nije prioritetan imajući u vidu da se mi prvenstveno borimo da dobijemo izbore i da ljudi na njima glasaju slobodno, što je prvi korak, dok je eventualno razdvajanje izbora nadgradnja – zaključuje Grbović.

Podsetimo, na poslednjoj stranačkoj konferenciji za novinare lider SSP Dragan Đilas naveo je da ih u toj partiji interesuju predlozi koji će osloboditi RTS, sprečiti pritisak na birače i omogućiti kontrolu izbora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari