Od četiri strateška politička cilja koje je odlazeća vlada Vojislava Koštunice postavila kada je izabrana pre tačno tri godine potpuno je ispunjen jedan – donošenje novog Ustava Srbije. U ekspozeu na sednici parlamenta 3. marta 2004. godine, kada je izabrana Vlada, tadašnji mandatar Vojislav Koštunica je rekao da će u predstojećem periodu najvažniji zadaci biti rešavanje državnog statusa Srbije na Kosovu i Metohiji, utvrđivanje statusa i jačanje državne zajednice s Crnom Gorom, donošenje novog ustava i put ka Evropi.

Od četiri strateška politička cilja koje je odlazeća vlada Vojislava Koštunice postavila kada je izabrana pre tačno tri godine potpuno je ispunjen jedan – donošenje novog Ustava Srbije. U ekspozeu na sednici parlamenta 3. marta 2004. godine, kada je izabrana Vlada, tadašnji mandatar Vojislav Koštunica je rekao da će u predstojećem periodu najvažniji zadaci biti rešavanje državnog statusa Srbije na Kosovu i Metohiji, utvrđivanje statusa i jačanje državne zajednice s Crnom Gorom, donošenje novog ustava i put ka Evropi.
Državna zajednica Srbije i Crne Gore se raspala, pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji su prekinuti jer Srbija nije ispunila zahteve Haškog tribunala, a pregovori o statusu pokrajine Kosovo narednih meseci treba da budu privedeni kraju. Prilikom izbora 2004. godine Koštunica je najavio da će Vlada insistirati kod Unmika i međunarodnih činilaca na drugačijem i novom postavljanju institucionalnih okvira zaštite interesa srpske zajednice na Kosovu.
– Ako je suštinska autonomija formula kojom rezolucija 1244 obezbeđuje samoupravu Kosova i Metohije u odnosu na Srbiju, onda je suštinska autonomija srpske zajednice na KIM ta nova formula koja ovoj zajednici obezbeđuje osnovne uslove opstanka – rekao je tada Koštunica i pojasnio da suštinska autonomija podrazumeva teritorijalnu autonomiju, odnosno podelu Kosova na entitete, ili kantonizaciju, kao i kulturnu i personalnu autonomiju.
Koštunica je u svom ekspozeu pre tri godine istakao da će u prvom planu nove Vlade biti politika pridruživanja Evropskoj uniji i prilagođavanje svih zakona sa zakonodavstvom EU. Kada je reč o ekonomskoj politici Vlada Srbije je uspela da ispuni obećanje da će zadržati stabilan kurs domaće valute i nastavljena je privatizacija. Donošenjem seta novih zakona počela je reforma državne uprave, pravosuđa i zdravstva. Vlada je za tri godine predložila oko 250 zakona Skupštini Srbije na usvajanje. Vladu Srbije činili su, prilikom izbora, predstavnici Demokratske stranke Srbije, Nove Srbije, G17 Plus i Srpskog pokreta obnove, a izbor su podržali predstavnici Socijalističke partije Srbije.
Kasnije se iz SPO izdvojio Srpski demokratski pokret obnove, a u vladajući blok ušla je i Lista za Sandžak Sulejman Ugljanin. Od 19 članova koji su je činili na dan izbora do danas u Vladi je ostalo 13 ministara – dva iz DSS su zamenjeni, a četvoro iz G17 Plus podneli su ostavke. Posle parlamentarnih izbora u Srbiji 21. januara Vlada Srbije se naziva tehničkom i obavlja poslove do izbora nove vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari