Državna sekretarka u MSP Hrvatske: Zagreb neće blokirati pregovore Srbije i EU

Bilo mi je drago da smo bili u mogućnosti donijeti političku odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Jednako tako i sa Crnom Gorom imali smo mogućnost otvoriti zadnje poglavlje. Gledamo i pratimo situaciju u Srbiji i dijalog Beograda i Prištine, pratimo situaciju u Bosni i Hercegovini. Otvoreni smo i želimo ohrabriti sve te zemlje – kaže za Danas Andreja Metelko Zgombić, državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, s kojom smo razgovarali u Zagrebu, na marginama konferencije o proširenju EU koju je organizovalo Predstavništvo Evropske komisije u Hrvatskoj.

* Da li će postojanje otvorenih pitanja između dve zemlje, poput pitanja nestalih i državnih granica, nadalje uticati na stavove Hrvatske prema pristupnim pregovorima Srbije?

– Hrvatska je jasno rekla da bilateralna pitanja neće stavljati u pregovarački kontekst. Međutim, mnoga od tih pitanja tiču se evropskih standarda koji se trebaju ispoštovati. Neka od tih pitanja već imamo ugrađena u pregovarački okvir Srbije i očekujemo da ih kroz godine pregovaranja uspijemo rješiti. Prije svega mislim na nestale. Zaista je vrijeme da otvoreno razgovaramo i dobijemo podatke o nestalima, to je tako jedan humanitaran, ljudski standard i mislim da se tu zaista može napraviti veliki napredak.

* Ipak, rešavanje pitanja nestalih tapka u mestu. Da li to može dovesti do hrvatske blokade pregovora Srbije i EU?

– Hrvatska do sada nikada nije izgovorila riječ blokada i želimo vjerovati da podaci o nestalima se mogu pronaći i predati Hrvatskoj. Mislim da od strane Srbije treba biti uložen jedan dodatan napor. Ima određenih struktura u okviru Srbije kojima ti podaci nisu nepoznati. Mi smo spremni njih prihvatiti i da konačno razriješimo to pitanje. Mislim da je prošlo dovoljno vremena i da počinitelji tih zločina ne bi trebali bojati se i bar dati taj civilizacijski minimum podataka o tome gdje su ti ljudi nestali, gdje im se može ući u trag. Bez toga nećemo taj dio naše prošlosti zatvoriti.

* Da li prisustvo potpredsednika hrvatske vlade iz redova srpske manjine na ceremoniji u Kninu i zajedničko odavanje počasti žrtvama u Škabrnji i Varivodama mogu biti podsticaj za poboljšanje odnosa Srbije i Hrvatske ili je to tek simbolika?

– Ne, nije to tek simbolika. Rekla bih da je jako važno da se i na političkoj razini pokaže kako možemo i razgovarati i pokušati približiti naša razumjevanja o našoj prošlosti. Ali neovisno o tome, taj civilizacijski minimum – dati podatke o nestalim – mora se ispuniti. Pitanje granice je i dalje otvoreno, ali nas ohrabruje činjenica da smo uspjeli dogovoriti ugovor o tome kako ćemo pristupiti pitanju razgraničenja i pripremi ugovora o granici. Ugovorom su utvrđena načela o utvrđivanju granica. Mi imamo i međuvladinu, međudiplomatsku komisiju koja je imala određene zastoje u radu, ali i pravni okvir za nastavak rada. To je jedno pitanje koje mi izravno ne vežemo uz pregovore (Srbije i EU), ali smatramo da ga treba rešiti.

* Neće se ponoviti situacija koju je Hrvatska imala sa Slovenijom?

– To se nikako neće ponoviti upravo stoga što Hrvatska ne traži nešto što je izvan međunarodnog prava i mislim upravo zato ćemo moći dogovoriti bilateralno rešenje vezano za razgraničenje. Ako ne, onda uvijek nam ostaje put otići pred međunarodno pravosudno tijelo koje bi to pitanje riješilo u skladu s međunarodnim pravom i nijedna država se u tom smislu onda ne bi trebala osjećati zakinuto.