– Zbog ekonomske krize, koja jenjava, ali traje, ovogodišnji budžet Vojvodine skrojen je u nametnutim, ali realnim okvirima. Podređen je osnovnim prioritetima: razvoju infrastrukture, očuvanju postojećih i otvaranju novih – održivih radnih mesta, kao i programima pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva – kaže u intervijuu za Danas Boris Barjaktarević, potpresednik Vlade Vojvodine i sekretar za regionalnu i međunarodnu saradnju.

– Svi ostali resori će morati da se snađu sa mnogo manje novca od priželjkivanog, pa se to odnosi i na sekretarijat koji ja vodim. Trudićemo se da deo nedostajućeg budžetskog novca nadomestimo parama iz međunarodnih izvora, i to kroz kvalitetne projekte – kaže za Danas Boris Barjaktarević, potpresednik Vlade Vojvodine i sekretar za regionalnu i međunarodnu saradnju.

Koji su prioriteti sekretarijata?

– U okviru međunarodne i regionalne saradnje fokusiraćemo se na aktivnosti u okviru regiona Dunav – Kriš – Moris – Tisa (DKMT). Tu je i učešće u izradi Dunavske strategije, ali i intenzivna saradnja sa regionima iz zemalja sa kojima tradicionalno imamo najčešće kontakte, a to su Austrija, Italija, Nemačka, Mađarska i Češka. U tim razgovorima se trudimo da našim institucijama omogućimo razmenu iskustava, od izgradnje institucija do apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fondova (IPA) EU. Dobre odnose sa regionima iz zemalja koje su proces pridruživanja EU prošle relativno skoro možemo iskoristiti učenjem na njihovim, a ne na sopstvenim greškama. Tako ćemo olakšati sebi posao koji nas čeka na putu ka EU, a ujedno spremno dočekati dalje otvaranje fondova pretpristupne pomoći.

Spomenuli ste Dunavsku strategiju, a ovih dana se dosta priča o tome. O čemu se zapravo radi?

– Dunavska strategija i Podunavski region predstavljaju dodatnu šansu Srbije kao podunavske zemlje i Vojvodine kao podunavske regije – šansu da se integrišemo još čvršće u EU prostor. Poznato je da je Evropski parlament doneo rezoluciju koja obavezuje Evropsku komisiju da usvoji strategiju razvoja Dunavskog regiona početkom 2011. godine, kada Mađarska bude predsedavala EU. Praktično je rad na strategiji počeo konferencijom u Ulmu, a ciklus javnih konsultacija biće nastavljen u Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj i Rumuniji i završava se u junu, kada kreće izrada strategije. Vlada Srbije je oformila grupu za saradnju sa EU u oblasti Podunavlja još jesenas. Na njenom čelu je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić, a ja sam član u ime Vlade Vojvodine. Strateški cilj je da Srbija bude ravnopravan partner. Budući dokument treba da definiše načine za bolje iskorištenje potencijala u oblasti transporta, turizma, poljoprivrede, održivog ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, saradnje među regionima i gradovima u Podunavlju. Pri izradi dokumenta, koristiće se operativno iskustvo stečeno pri izradi Baltičke strategije. Strategija će podržavati univerzitetske programe razmene unutar regiona, promovisati kulturu dijaloga, a važan element strategije je jačanje transportne mreže, puteva i pruga duž Dunava kao i veze Severno Crno more.

Evropski fondovi, njihovo korišćenje, takođe su veoma aktuelna tema.

– Korišćenje EU fondova predstavlja veliku šansu za naše društvo, a državni organi bi to morali da smatraju obavezom. Do momenta sticanja statusa kandidata za članstvo u EU, aplikantima iz Srbije su dostupne samo prve dve komponente IPA programa. U prethodnih nekoliko godina organizovan je veliki broj raznih edukacija za pokrajinske organe i organizacije, vojvođanske lokalne samouprave i nevladine organizacije. Svi oni su već stekli znanja i iskustvo, pre svega kad je reč o komponenti prekogranične saradnje. Momentom sticanja statusa zemlje kandidata za članstvo u EU, a ja sam uveren da će se to desiti do kraja ove godine, otvoriće nam se još tri komponente IPA programa. Radi se o još ozbiljnijim parama, i moramo učiniti sve da to dočekamo potpuno spremni. Dalje za donacije će moći da konkurišu i privredni subjekti. Šansa je velika, a od naše spremnosti i sposobnosti zavisi da li ćemo tu šansu iskoristiti na pravi način.

Član ste predsedništva G17 plus. Utisak je da je rejting vaše stranke bio u popriličnoj krizi. Da li to može da se dovede u vezu sa nekim neostvarenim predizbornim obećanjima, pre svega besplatnim akcijama i Fijatom?

– Stranku G17 plus prepoznaju, pre svega, po angažmanu u oblasti ekonomije. U godini ekonomske krize potpuno je logično da građani nezadovoljni situacijom traže krivce za tu situaciju. Mislim da je to jedan od osnovnih razloga za pad rejtinga. Rejting neke političke partije je promenjiva kategorija, na vanredne lokalne izbore izlazimo samostalno već pola godine i u Odžacima smo napravili dobar rezultat. Podela akcija će biti završena u narednih godinu dana. Lično ne očekujem da vrednost paketa akcija odmah bude hiljadu evra, ali sam siguran da će vrednost paketa u narednih nekoliko godina dostići, pa i prestići najavljeni iznos. Podela akcija je najavljena pre krize, a danas je vrednost akcija većine svetskih kompanija nekoliko puta manja nego što je bila pre krize. Dogovor s Fijatom je takođe napravljen i objavljen pre krize. Nije bilo realno očekivati da Fijat, u jeku krize i masovnog gašenja radnih mesta u Italiji, prebaci novac i deo proizvodnje u Srbiju. Sada je već svima jasno da ni taj projekat nije propao, već da je njegova realizacija odložena za neki period.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari