Evropska unija neće tražiti od Srbije da prihvati i zadrži veliki broj izbeglica, rečeno je Danasu u diplomatskim izvorima bliskim premijerskom kabinetu jedne od država organizatora velike međunarodne konferencije za pomoć sirijskim izbeglicama, koja se juče održala Londonu. Prema rečima Danasovih sagovornika, Srbija ima kapacitet za zbrinjavanje šest hiljada izbeglica i u skladu sa tom procenom, od Vlade Srbije neće biti traženo da se taj broj premaši. Isti princip važi i u vezi sa prihvatom i zadržavanjem izbeglica u Makedoniji.

„Pritiska na zemlje regiona neće biti“, rekli su Danasu diplomatski izvori.

Kako navode, najveći pritisak biće na Turskoj i drugim susednim državama ratnih zona da izgrade izbegličke kampove u kojima bi stanovništvo ugroženo ratnim uslovima bilo zbrinuto do okončanja sukoba, dok će sledeća faza pritiska u cilju pronalaženja rešenja biti na Grčkoj.

„Do faze potpunog zatvaranja granica, koja će uslediti tokom proleća, prolaz će najpre biti zatvoren za izbeglice iz Iraka, potom Avganistana i na kraju iz Sirije“, napominju za Danas izvori iz međunarodnih organizacija koje se bave migracijama.

Kako nam je rečeno, Hrvatska će sasvim izvesno u narednim mesecima podići ogradu na granici sa Srbijom, a tvrdnje srpskih zvaničnika da to neće biti slučaj i na granici sa Makedonijom, teško su održive.

„Kada na granicama svuda oko Srbije bude pala zavesa, teško će biti izbeći da to ne bude slučaj i u Srbiji“, napominju naši izvori.

Prema njihovim rečima, za razliku od prošle godine, kada je kroz Srbiju prošlo oko 800.000 izbeglica na putu ka državama članicama Evropske unije, ove godine se očekuje da čak 1,2 miliona pokuša da pređe granice EU.

„Usled procene tog ogromnog talasa izbeglica, EU je već sada donela nekoliko mera koje će primeniti u narednim mesecima, do otopljavanja i vremenskih prilika koje su pogodnije za izbegličke rute. Računa se, naravno, da će i pored potpunog zatvaranja granica, veliki broj njih ipak uspeti da se probije, a onda se postavlja pitanje šta sa tim ljudima“, ističu sagovornici Danasa.

Zbog toga, tvrde oni, Srbija će morati da bude spremna na takav scenario, ali on, prema procenama, neće biti dramatičan i poklopiće se sa gore navedenim kapacitetom za smeštaj do šest hiljada njih.

U Londonu se juče održala međunarodna konferencija za pomoć Siriji na kojoj je upućen zahtev za devet milijardi dolara pomoći toj ratom razorenoj zemlji za 2016. godinu. Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je na donatorskoj konferenciji da Nemačka planira da izdvoji 2,3 milijarde evra za pomoć toj zemlji do 2018. Vlada u Berlinu izdvojiće, samo u toku ove godine, 1,1 milijardu pomoći za Siriju, rekla je Merkel.

Domaćini konferencije su Velika Britanija, Njemačka, Norveška, Kuvajt i Ujedinjene nacije, a prisustvovali su predstavnici iz 60 država, među kojima je 30 svetskih lidera. Osim njih na konferenciji učestvuju i zvaničnici iz međunarodnih i humanitarnih organizacija i civilnih grupa.

U Londonu je ukupno traženo gotovo devet milijardi dolara pomoći, što uključuje koordinirani poziv desetina humanitarnih agencija za prikupljanje 7,73 milijarde dolara i zahtev za 1,23 milijarde dolara od regionalnih vlada koje prihvataju izbeglice.

Merkel pozdravila napredak Srbije na putu ka EU

Premijer Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je juče u Londonu sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je pozdravila napredak Srbije na evropskom putu, kao i ozbiljnost sa kojom naša zemlja sprovodi ekonomske mere. Vučić se sastao sa Merkelovom na marginama konferencije o Siriji. Oni su razgovarali o regionalnim pitanjima, stabilnosti Zapadnog Balkana i srpskoj ekonomiji, kao značajnom faktoru za održanje stabilnosti regiona, navodi se u saopštenju kancelarije Vlade Srbije za saradnju s medijima.

Finansijska pomoć

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zatražio je pomoć za region Balkana kako bi bila očuvana stabilnost po pitanju migrantske krize, s obzirom na to da se, kako je rekao, svaki problem koji postoji u Siriji ili na severu Afrike reflektuje na region Balkana. On je novinarima u Londonu rekao da se na konferenciji govorilo o novcu namenjenom izbeglicama i naveo da niko neće taj novac da baci u bunar. Kad je reč o finansijskoj pomoći Srbija ne može da se meri sa Norveškom, arapskim zemljama, EU, Nemačkom, istakao je Vučić dodajući da je Vlada Srbije izdvojila skromni novac ali koji govori o „našem odnosu i prijateljstvu sa sirijskim narodom i drugim narodima u okruženju Sirije“. Podsetimo, saopšteno je da je Vlada Srbije izdvojila pola miliona evra za pomoć izbeglicama.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari